Piše diplomirani inženjer agronomije Radovan Rosić
Obzirom da je pred nama zimski period kada biljke ulaze u stanje mirovanja moramo biti svijesni da to
ne znači da su završeni poslovi u našim okućnicama,voćnjacima i vinogradima.
Na teritoriji Crne Gore uglavnom se radi o manjim zasadima voća i vinove loze, te tako ne moramo ulaziti
u proces rezidbe kako bi blogovremeno obavili ovu agrotehničku mjeru, ali veliku pažnju trebamo
usmjeriti na druge mjere njege.U stablima se dešava niz procesa kojima se stabla pripemaju za period mirovanja. To nam biljke pokazuju odbacivanjem listova i sušenjem plodova.Odmah nakon berbe i po opadanju listova treba pristupiti tretiranju odgovarajućim fungicidima kako bi se što bolje zaštitili rane na mjestima opalog lišća, a biljka bez posljedica ušla u period mirovanja.Tretiranje se obično vrši preparatima na bazi bakra. Od izuzetnog je značaja pristupiti čišćenju zasada od opalog lišća, opalih plodova,sasušenih i smežuranih (mumificiranih )plodova i drugih biljnih ostataka koji se mogu naći u samom zasadu. Sve ovo treba obaviti sa ciljem preventivne zaštite od potencionalnih izvora zaraze u idućoj vegetaciji.
Imajući u vidu da se zasadi kontinentalnih voćnih vrsta najvećim dijelo nalaze na sjevernim dijelovima
Crne gore i da su zime izuzetno jake sa obilnim sniježnim padavinama koji mogu nanjeti velike štete
mladim a naročito starim zasadima, treba posebnu pažnju posvetiti sanacionoj rezidbi, a pod kojim se
podrazumjeva uklanjanje polomljenih,suvih, oštećenih i zaraženih grana.Zaražene grane treba ukoniti do
zdravog tkiva da bi se sprečilo širenje bolesti kroz drvnu masu. Rezovi trebaju biti što manji, a veće rane
potrebno je premazati voćarskim voskom.Obzirom da se radi o manjim zasadima u jesenjem periodu ne treba vršiti osnovnu rezidbu( rezidba nazrelo ) već samo pomenutu sanacionu rezidbu.
Od izuzetnog značaja je da u jesenjem periodu izvršimo đubrenje zasada zgorelim ili kompostiranim
stajnjakom i đubrivima koja sadrže fosfor i kalijum.
Đubrenje mozemo primijeniti na nekoliko načina
Prihranjivanjem zemljista oko korijena sadnica,širenjem po cjelokupnim površinama koje su pod
zasadom ili samo djelova koje pokriva krošnja same sadnice.
Đubrenje sadnica voća u jesen pomaže u obezbeđivanju dovoljne količine hranjiva za snažan rast i
zdravo cvijetanje i plodonošenje u narednoj vegetaciji. Redovno praćenje i održavanje ispravne ishrane
za sadnice voća osigurava njihovu dugoročnu vitalnost i produktivnost.
Obrada zemljišta u voćnjaku tokom jeseni je važan korak u pripremi za narednu sezonu. Zemljište
možemo obrađivati plitikim oranjem ili freziranjem kako bi ukonili korov i kako bi uneli kiseonik u
zemljište. Freziranje se izvodi u cilju sprečavanja erozije ukoliko je voćnjak pozicioniran na nagnutom
terenu.
Zimski period je period kada veliki broj glodara može nanijeti štetu našim zasadima a naročito mladim
sadnicama, hraneći se korom samih stabala. Kako bi voćne vrste bile zaštićene neohodno je zaštititi
mrežom svako stablo pojedinačno. Ovaj vid zaštite treba primenjivati sve dok koren i vrat stabla
dovoljno ne otvrdnu da ih glodari ne mogu oštetiti.
Na starijim stablima treba ukloniti koru koja se ljušti i služi kao skonište za mnogobrojne štetočine.Ovim
postupkom uklanjaju se mahovina i lišajevi koji se nalaze na stablima.Ispod stabla koje se četka potrebno
je postaviti najlon kako bi se sakupio materijal i uklonio iz vaćnjaka. Sakupljeni materijal neophodno je
spaliti.Još jedna značajna mjera koja se treba primijeniti u ovom periodu godine je krčenje stabala. Ova mjera se preduzima kao prevencija od bolesti a i kako bi se spriječilo nejednako zagrijevanje stabala u ranom prolećnom periodu godine, i time spriječilo pucanje kore. Ova mjera ima i zadatak da spreči pokretanje sokova u biljci izazvanih višim temperaturama u toku zimskog perioda.
Treba napomenuti da je jesenji period idealan za formiranje novih zasada voća.Sadnice zasađene u jesen
su mnogo naprednije najviše iz razloga što tada usađene imaju vremena da se postepeno prilagode
novoj sredini što govori i podatak da je veći prijem biljaka u odnosu na prolećnu sadnju.
