U nastavku Montenegro in the EU konferencije koju su organizovali Center for Finance i
Privredna komora Crne Gore pod pokroviteljstvom Predsjednik Crne Gore upriličen je panel
posvećen podsticanju rasta produktivnosti i ekonomske transformacije. Moderator panela je bio
Željko Bogetić, akademski direktor Konferencije Johannes V. Fedderke, profesor Državnog univerziteta Pensilvanije tokom svoje prezentacije otvorio je pitanje sa kojim modelom rasta će Crna Gora ući u proces pristupanja.
“Nagrada je veoma velika; projekcije ukazuju na to da će BDP po glavi stanovnika porasti za
trećinu u roku od 10 godina. To predstavlja veoma brzo uvećanje, koje će Crnu Goru, sa
trenutnog nivoa od oko 54 odsto prosjeka dovesti do oko 70 odsto – što je ogroman iskorak.
Pritom, ključni uslov je taj da dvije trećine tog rasta moraju proisteći iz produktivnosti. A to nas,
zauzvrat, vodi do niza upozorenja. Prvo upozorenje je da pristupanje EU nudi značajnu nagradu,
ali ona nije zagarantovana – mora se zaslužiti. Ako pogledamo zemlje koje su se nedavno
pridružile Uniji, vidimo da se njihovi rezultati u deceniji nakon pristupanja kreću u veoma
širokom rasponu. Crna Gora se nalazi tačno u sredini tog raspona. Međutim, kada se sagleda
istorijat privrednog rasta Crne Gore, vidi se da taj rast u suštini ispoljava sve karakteristike
„prirodne stope rasta”; to je, zapravo, vaše „ograničenje brzine” – nivo na kojem će privreda
prirodno rasti, uz pretpostavku da ostali uslovi ostanu nepromijenjeni. Može se primijetiti da je
Crna Gora posljednji put ostvarila pozitivan rast produktivnosti prije finansijske krize iz 2008.
godine. Od tada je crveni dio stubića – koji predstavlja rast ukupne faktorske produktivnosti,
odnosno rast produktivnosti i dobitak u efikasnosti – konstantno u negativnoj zoni. A upravo je
to komponenta koju treba značajno pojačati i ubrzati, ukoliko se želi ostvariti pozitivan ishod
koji pristupanje obećava,” ispričao je Fedderke.
Žoka Kočan, vodeća ekonomistkinja EBRD-a govorila je o direktnim stranim investicijama i
trendovima koji su zabilježeni na Zapadnom Balkanu.
“Kada je riječ o Zapadnom Balkanu, značajan dio priliva stranih direktnih investicija (SDI) i
dalje odlazi u sektore relativno niske složenosti, kao što su prerada drveta, tekstilna industrija i
slično. To je, u prosjeku, slika za cijeli Zapadni Balkan. Ako bismo posmatrali samo Crnu Goru
– s obzirom na visoku koncentraciju greenfield investicija u turizmu, nekretninama,
građevinarstvu, kao i u sektoru obnovljivih izvora energije – njen profil bi najviše podsjećao na
profile zemalja kao što su Dominikanska Republika, Hrvatska, Grčka, Jordan, Letonija ili
Bugarska. Smatram da, ako postoje dvije ključne pouke koje možemo izvući iz iskustva novih
država članica EU, jedna od njih je da – posebno u slučaju malih ekonomija – svega nekoliko
velikih investicionih projekata može donijeti ogromnu promjenu. Druga pouka – koja se, čini mi se, nadovezuje na neke od stavova iznijetih ranije jutros – jeste da bi trebalo promišljenije
pristupati tome koje sektore i koje geografske lokacije želimo da privučemo kao destinacije za
strane investicije. Ranije smo čuli dosta zabrinutosti u vezi sa regionalnim nejednakostima.
Takođe, potrebno je posvetiti više pažnje fazi nakon realizacije investicije, odnosno osigurati
uspostavljanje veza između stranih i domaćih preduzeća. Time se omogućava prenošenje
tehnologije, stručnog znanja i upravljačkih praksi na širi ekosistem kompanija,” navela je Kočan.
Posebnu prezentaciju putem video poziva održao je Džejms Robinson, dobitnik Nobelove
nagrade za ekonomiju 2024. godine. Robinson je ukazao na probleme sa kojim bi se Crna Gora
mogla suočiti prilikom tranzicije u EU.
“Istaći ću dvije vrste problema vezanih za tranziciju: prvo, „iskorišćavanje prilike” i
„švercovanje” a drugo, pokušaj zadržavanja političke kontrole nakon pristupanja. Ako pogledate
podatke o BDP-u i javnom dugu vidjećete da postoji velika heterogenost. Takođe, uočava se
značajan rast odnosa javnog duga prema BDP-u. Prosjek raste za oko 10 procentnih poena.
Dakle, riječ je o veoma velikom porastu javnog duga, uz značajne razlike među zemljama. Mogu
se iznijeti različite interpretacije ovog fenomena: kada pristupite Evropskoj uniji, dobijate
mogućnost zaduživanja po znatno nižim kamatnim stopama. Na neki način, iza vašeg duga stoji
ogromna institucija koja pruža garancije, čineći taj dug mnogo sigurnijim. Moglo bi se reći da je,
u tom kontekstu, veće zaduživanje čak i optimalno – možda je to dio priče. Međutim, dostupni
podaci ukazuju i na to da ovakva situacija podstiče neodrživo gomilanje javnog duga. Obrazac je
veoma jasan, a to je razlog za ozbiljnu zabrinutost; naime, postojaće podsticaji da se nešto slično
dogodi i u Crnoj Gori. Kako izbjeći ovu zamku – ono što sam nazivao „besplatnom vožnjom” ili,
recimo, erozijom – bilo da je riječ o „besplatnoj vožnji” u smislu fiskalne politike koja nije
održiva, ili o eroziji institucija? Prema mom tumačenju situacije, kao i na osnovu analize studija
slučaja, ovdje postoji ozbiljan izazov: Crna Gora je krenula putem ka Evropskoj uniji. Ovdje je
ostvaren niz uspjeha i pred vama stoji ogromna prilika, ali istovremeno postoje i brojni izazovi
koje treba savladati kako bi se ta prilika zaista i iskoristila. Smatram da vrijedi imati na umu
primjer Velike Britanije, jer on pokazuje šta se dešava kada stvari krenu po zlu. Možete
prokockati sve ove prilike, kao i sav naporan rad koji ste uložili da bi se ovo u Crnoj Gori
ostvarilo,” ispričao je Robinson.
Konferenciju je u ime Center for Finance zatvorio dr Igor Lukšić, bivši premijer i ministar
finansija Crne Gore.
“Imali smo mnogo izvrsnih učesnika, pa se zaista nadam da bi ovo mogao biti početak niza
konferencija koje bi Crna Gora, iz godine u godinu, mogla da ugosti i na kojima bi se stanje
moglo provjeriti u odnosu na realnost. Nadam se da neće proći mnogo vremena do našeg
ponovnog susreta, kada ćemo razgovarati o tome šta je u međuvremenu urađeno, razmijeniti
zapažanja i vidjeti da li smo slijedili dobre primjere – ili smo možda ostali na istom mjestu,
propustivši neke važne prilike. Dakle, nadajmo se da ćemo slijediti dobre primjere i veoma
ozbiljno shvatiti izvrsne savjete koje smo čuli od svih učesnika, uključujući i profesora
Robinsona, čija su zapažanja bila zaista, zaista odlična,” poručio je Lukšić.
Izvor: Media biro
