Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji donijeće nove investicione
mogućnosti, pristup jedinstvenom tržištu i veću konkurentnost, ali će
stvarni efekti integracija zavisiti od spremnosti domaće privrede da se
prilagodi evropskim standardima, ubrza digitalizaciju i poveća
produktivnost. Velike kompanije koje posluju u Crnoj Gori sa sjedištem
u Evropi već primjenjuju brojne evropske standarde, dok će za dio
domaćih preduzeća njihovo uvođenje predstavljati značajan izazov.
To je ocijenjeno na panelu „Perspektive izvršnih direktora vodećih
kompanija iz EU koje posluju u Crnoj Gori“, održanom u okviru
međunarodne konferencije „Montenegro in the EU“, koja se danas održava
u Podgorici.
Na panelu, koji je moderirala Ana Kentera, izvršna direktorica MFI Alter
Modus i predsjednica Udruženja mikrokreditnih finansijskih institucija Crne
Gore, govorili su čelnici kompanija Jugopetrol, kompanije One, Erste banke i
NLB banke, razmatrajući očekivane koristi od evropskih integracija, izazove
za poslovanje, razvoj platnih sistema i primjenu vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Jugopetrola Vasilis Panagopulos kazao je da je ta
kompanija, kao dio grupe HELLENiQ ENERGY, u velikoj mjeri već
pripremljena za evropske regulatorne zahtjeve, posebno u energetskom
sektoru.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih prioriteta evropske energetske
politike jeste sigurnost snabdijevanja, zbog čega Jugopetrol kontinuirano
ulaže u infrastrukturu i jačanje kapaciteta za skladištenje i distribuciju
naftnih derivata.
Panagopulos je naveo da je kompanija tokom prethodnih godina investirala
više od 25 miliona eura u modernizaciju svoje mreže, dok je u terminal u
Baru uloženo više od deset miliona eura.
Pored ulaganja u tradicionalnu energetsku infrastrukturu, kompanija razvija
i nove projekte u oblasti energetske tranzicije, uključujući postavljanje
električnih punjača za sopstvene potrebe i ulaganja u solarne panele.
Panagopulos je poručio da Jugopetrol ne očekuje značajnije prepreke u
prilogađavanju kompanije na čijem je čelu prilikom pristupanja Crne Gore
EU. Dugoročno, ističe, očekuje pozitivne efekte evropskih integracija na
poslovanje crnogorskih kompanija.
Predsjednik Upravnog odbora Erste banke Aleksa Lukić ocijenio je da
evropske integracije predstavljaju zajednički proces sazrijevanja
finansijskog i realnog sektora, tokom kojeg će se kompanije suočavati sa
različitim izazovima.
Podsjetio je na iskustva bankarskog sektora prilikom uvođenja evropskih
standarda, posebno u oblastima kontrole poslovanja, sprečavanja prevara i
zaštite klijenata.
Prema njegovim riječima, dio privrednika uspješno se prilagodio novim
pravilima, dok pojedini nijesu uspjeli da odgovore na zahtjeve koje su
donosile reforme.
Lukić smatra da je bankarski sektor među najusklađenijim djelovima
crnogorske ekonomije sa evropskim standardima, ali da je za nastavak tog
procesa neophodno snažnije uključivanje i ostalih sektora.
Izvršni direktor kompanije One i predsjednik Upravnog odbora Savjeta
stranih investitora u Crnoj Gori (MFiC) Branko Mitrović kazao je da velike
međunarodne kompanije koje posluju na crnogorskom tržištu već
primjenjuju pravila i poslovne standarde svojih evropskih grupacija.
On je ocijenio da evropske integracije mogu doprinijeti snažnijem
povezivanju različitih sektora crnogorske ekonomije i stvaranju povoljnijeg
ambijenta za privlačenje investicija.
Mitrović je podsjetio na regionalne inicijative u oblasti telekomunikacija, čiji
su rezultati pokazali da usklađivanje pravila može donijeti konkretne koristi
građanima i privredi, navodeći kao primjer ukidanje dodatnih naknada za
roming unutar Zapadnog Balkana.
Istovremeno je upozorio da je pred Crnom Gorom još mnogo
administrativnih i regulatornih obaveza, ali da proces prilagođavanja ne
smije usporiti razvoj poslovanja i investicione aktivnosti.
Savjetnik Upravnog odbora Bogdan Podlesnik, koji je na panelu
učestvovao umjesto Martina Leberlea, govorio je o iskustvima Slovenije i
značaju stranih direktnih investicija u procesu ekonomskog približavanja
Evropskoj uniji na slovenskom primjeru.
Naglasio je da vrijednost stranih ulaganja nije isključivo u kapitalu koji
dolazi u zemlju, već i u prenosu znanja, poslovnih iskustava i savremenih
metoda upravljanja.
U tom kontekstu ukazao je i na potencijal dijaspore, koji bi trebalo snažnije
iskoristiti za ekonomski razvoj.
SEPA donosi koristi, ali gotovina i dalje dominira u dijelu poslovanja
Jedna od tema panela bila je primjena evropskih platnih standarda i efekti
uključivanja Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).
Lukić je ocijenio da SEPA, osim direktnih finansijskih ušteda, ima značaj i
zbog činjenice da je Crna Gora postala dio evropskog platnog prostora.
Ukazao je da dio kompanija još nije u potpunosti prepoznao koliko novi
sistem može smanjiti troškove i olakšati prekogranična plaćanja, posebno u
poslovanju sa dobavljačima i partnerima iz inostranstva.
Mitrović je zahvalio finansijskim institucijama, posebno članicama Savjeta
stranih investitora, na naporima uloženim u pojednostavljivanje platnog prometa. Ocijenio je da su dosadašnja iskustva pozitivna, ali da postoje
očekivanja u pogledu daljeg unapređenja usluga.
Panagopulos je, govoreći iz perspektive maloprodaje naftnih derivata,
ukazao na to da gotovina i dalje zauzima veoma značajno mjesto u
svakodnevnim transakcijama.
Prema podacima koje je iznio, oko 65 odsto plaćanja u maloprodaji
Jugopetrola obavlja se gotovinom, dok tokom ljetnje turističke sezone
taj udio raste na približno 70 odsto.
Ocijenio je da tako visoko učešće gotovine predstavlja dodatno operativno
opterećenje za kompanije i da bi šira primjena bezgotovinskih plaćanja
mogla donijeti veću efikasnost.
Tokom razgovora o digitalnim finansijskim uslugama, Podlesnik iz NLB je
posebno naglasio značaj edukacije korisnika i njihove zaštite od novih
oblika prevara.
Upozorio je da tehnološki razvoj prati i pojava sve sofisticiranijih metoda
zloupotrebe, uključujući fišing napade, zbog čega je neophodno
kontinuirano jačati svijest građana o bezbjednosti digitalnih transakcija.
Vještačka inteligencija kao alat za rast produktivnosti
Značajan dio diskusije bio je posvećen vještačkoj inteligenciji (AI), njenom
uticaju na poslovanje i mogućim promjenama koje će donijeti na tržištu
rada.
Lukić je podsjetio da su se prije desetak ili petnaest godina, sa razvojem
mobilnog bankarstva, pojavljivala predviđanja da će digitalne aplikacije
dovesti do zatvaranja bankarskih filijala.
Međutim, razvoj tehnologije pokazao je da se poslovni modeli mijenjaju
postepeno, dok ljudski faktor ostaje važan dio pružanja finansijskih usluga.
Smatra da se sličan proces sada odvija sa vještačkom inteligencijom, koja će
značajno uticati na način rada, ali će pitanja odgovornosti, donošenja
odluka i odnosa sa klijentima ostati posebno važna.
Mitrović je ocijenio da AI ne treba posmatrati prvenstveno kao tehnologiju
koja će zamijeniti zaposlene, već kao alat koji kompanijama može pomoći
da povećaju produktivnost.
Istakao je da telekomunikacioni sektor, koji se kontinuirano prilagođava
novim tehnologijama, ima značajnu ulogu u razvoju infrastrukture
neophodne za njihovu primjenu.
Panagopulos je kazao da Jugopetrol trenutno koristi uglavnom široko
dostupne AI alate, ali da ozbiljno razmatra mogućnosti njihove primjene u
pojedinim poslovnim segmentima, prije svega marketingu, izradi poslovnih
projekcija, itd..
Dodao je da će razvoj novih energetskih djelatnosti i sve snažnije
usmjerenje ka obnovljivim izvorima energije otvoriti dodatni prostor za
primjenu savremenih digitalnih rješenja.
Podlesnik je, govoreći o iskustvima NLB banke, istakao da vještačka
inteligencija već omogućava značajno ubrzanje analitičkih poslova.
Kao primjer naveo je da je na početku karijere za analizu bilansa devet
preduzeća morao da izdvoji nekoliko dana, dok savremeni AI alati mogu
pomoći da se slični zadaci obave za svega nekoliko sekundi.
Ipak, naglasio je da tehnološki napredak ne može zamijeniti povjerenje, koje
predstavlja jedan od temelja bankarskog poslovanja.
Povjerenje kao temelj odnosa sa klijentima
Govoreći o značaju povjerenja u poslovanju, Bogdan Podlesnik istakao je da
je odnos prema klijentima jedan od ključnih faktora dugoročnog uspjeha
svake kompanije. Naglasio je da je važno da se klijenti prilikom svakog
kontakta sa kompanijom osjećaju dobrodošlo i zadovoljno, dok iskrenost,
otvorenost i poštenje moraju biti osnova svakog poslovnog odnosa.
Lukić ocijenio je da, bez obzira na obim investicija i tehnološki napredak,
kompanije moraju kontinuirano raditi na odnosima sa klijentima, posebno
kada je riječ o zaštiti od finansijskih prevara i očuvanju njihovog povjerenja.
Mitrović osvrnuo se, uz osmijeh, na komentar koji je čuo iz publike da
„bankari nemaju srca“. Istakao je da je povjerenje podjednako važno i u
telekomunikacionom sektoru, naglašavajući da se kompanije u mnogim
segmentima poslovanja suočavaju sa sličnim izazovima, ali da se ključne
razlike ogledaju u načinu na koji grade i održavaju odnose sa korisnicima.
Panagopulos poručio je da se povjerenje ne stiče preko noći, već se gradi
tokom dužeg vremenskog perioda.
Diskusija je ukazala na to da će koristi od evropskih integracija zavisiti
ne samo od usvajanja propisa i otvaranja tržišta, već i od sposobnosti
crnogorskih kompanija da unaprijede poslovanje, usvoje nova znanja i
iskoriste tehnološke promjene za povećanje produktivnosti i
konkurentnosti.
Panel je organizovan u sklopu međunarodne konferencije “Crna Gora u
Evroskoj uniju” koju povodom 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore
organizuju Center for Finance i Privredna komora Crne Gore pod
pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore. Medijski sponzor je Bankar.
Izvor: Media biro
