Drugi dan međunarodne konferencija “Biram da biram – Samostalno, tajno, dostojanstveno” u organizaciji Savez slijepih Crne Gore počeo je prezentacijom rezultata istraživanja “Iskustva birača s invaliditetom tokom lokalnih, predsjedničkih i parlamentarnih izbora” koje je predstavio nacionalni savjetnik u programu za demokratizaciju OEBS, Darko Brajović.
U toku ovog projekta istraživači su razgovarali sa 94 glasača iz 20 opština koji imaju fizički, senzorni, psiho-socijalni intelektualni ili višestruki invaliditet, piše Mediabiro.
“Glavni zaključci se odnose na nemogućnost tajnog glasanja, odnose se na potrebu za boljom obukom biračkih odbora, ostalih izbornih tijela i političkih partija. Glasanje treba da bude jedno jednostavno i pozitivno iskustvo. U Crnoj Gori to nije slučaj naročito kada se radi o osobama sa invaliditetom. OSI treba da znaju da je njihovo pravo da glasaju samostalno na biračkom mjestu, imaju pravo na asistenta, a takođe imaju pravo da glasaju pismom,” saopštio je Brajović.
Ipak, postoji mnoštvo prepreka koja čine glasačka mjesta elementarno nepristupačnim za osobe sa invaliditetom.
“I pored preporuka državne izborne komisije koji se odnose na šablone, na visinu glasačke kutije, na visinu glasačke kabine ovi elementi pristupačnosti su izostali na izborima ove godine. Naši ispitanici su kazali da nedostaju taktilne trake, tako da osobe oštećenog vida nisu mogle slobodno da se kreću, često nam je rečeno da je font štampe na glasačkom listiću mali, da je osvjetljenje na biračkim mjestima slabo, da glasačke kutije nisu na odgovarajućoj visini i da birački odbori nekad ne mogu da nađu šablone bez kojih osobe oštećenog vida teško glasaju,” dodao je Brajović.
Zbog ovakvih nedostataka koji su uočeni u izbornom procesu u Crnoj Gori, još je značajnije što su se na konferenciji mogla čuti iskustva i zapažanja predstavnika saveza slijepih i iz regiona, ali i Evrope, te se tako i potvrdio međunarodni status ovog projekta koji finansira Evropska unija.
Izvršna direktorica Saveza slijepih Hrvatske, Andreja Veljača istakla je da je Crna Gora korak ispred Hrvatske pošto njih tek sljedeće godine očekuju tri vrste izbora, te da će zahvaljujući ovoj konferenciji dodatno naučiti iz primjera Crne Gore.
“Kada je u pitanju uticaj udruženja civilnog društva i udruženja osoba sa invaliditetom na kreiranje uopšteno javnih politika, a u ovom slučaju izbornih politika je još premali, u odnosu na ono koliko bi trebalo. Vrlo često govorimo o onom dijelu “ništa o nama bez nas” i uvijek smatramo da trebamo biti dio onog područja koje se odnosi na naše živote, ali se bojim da odluke vrlo često donose oni koji nemaju informacije, koji nisu uključeni, a zapravo kreiraju naš život. Čini mi se da ste vi ipak ovim projektom napravili veliki iskorak u smislu da ste monitorirali, proučavali i dobili egzaktne rezultate koje ćete moći koristiti za dalje, te se nadam da ćemo po tom pitanju moći uraditi nešto i u Hrvatskoj i regionu,” poručila je Veljača.
Na situaciju u Sloveniji kada su u pitanju iskustva OSI sa učešćem u izbornom procesu osvrnuo se predstavnik slovenačkog saveza slijepih, Štefan Kušar.
“Ako gledamo zakone, mi imamo sve lijepo napisano i sređeno. U samom Ustavu Republike Slovenije imamo da ne smije da dođe do diskriminacije na osnovu različitih ličnih karakteristika, a u Članu 14 našeg ustava imamo pomenutu invalidnost. Sve na papiru lijepo piše, ali na kraju kada ti dođeš na izborno mjesto nema pristupa do zgrade, nema pristupa kabini… Mi smo na kraju morali da tužimo državu preko pojedinaca koji nisu imali pristup do biranja i glasanja,” ispričao je Kušar.
Zbog ovakvih primjera nepristupačnih glasačkih mjesta pozvao je na alternative u izbornom procesu.
“Ako bi omogućili glasanje sa elektronskim napravama i certifikatima, preko telefona ili računara onda bi se baš promijenila ova slika ko bi došao u Parlament, a ko ne bi,” smatra Kušar.
Dobre alternative za OSI koje učestvuju u izbornom procesu predložio je i izvršni direktor Evropskog saveza slijepih, Lars Bosselman.
“U nekim zemljama postoje dobri primjeri dostavljanja šablona na Brajevom pismu na kojima se nalazi lista kandidata i političkih partija koji omogućavaju osobama sa potpunim ili djelimičnim oštećenjem vida da zaista samostalno donesu odluku i da glasaju. Ipak, postoje kompleksni izborni procesi gdje se bira između mnoštva lista i kandidata, te je takve liste teže prikazati u obliku formulara na Brajevom pismu, te su elektronske i online varijante glasanja pristupačnije u tim situacijama,” kazao je Bosselman.
Cilj ove dvodnevne konferencije je bio da se osim apela za stvaranje boljih uslova za ostvarivanje aktivnog glasačkog prava osoba sa invaliditetom, široj javnosti i političkim subjektima u državi uputi poziv da OSI počnu više cijeniti i u oblasti pasivnog glasačkog prava, odnosno da mogu biti birani za značajne funkcije u državi.
“Jako je izazovno kada kažemo da u političkom životu želimo da damo svoj glas i da djelujemo u različitim poljima u skladu sa sopstvenom ekspertizom, da ne odemo predaleko i da ne odbacimo onaj dio iskustva u politikama koje se tiču invalidnosti, pa da nekako odbacimo uopšte taj vid djelovanja jer zaista mi nećemo doživjeti trenutak u kome će o invaliditetu moći da govori neko drugi, a ne osobe sa invaliditetom. Mi smo tek u početnoj fazi gdje se borimo uopšte za ulazak u politički život,” saopštio je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore, Andrija Samardžić.
Da bi osobe sa oštećenjem sluha takođe željele da se uključe u politiku, ali da prepreku predstavlja nedostatak prevodilaca za znakovni jezik ukazao je predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore, Darko Mijušković.
“Do sada nikada nisam učestvovao u političkim procesima, zbog toga što je naš glavni problem što nemamo prevodioce, a prije svega nema ni obuka na kojima bi se osobe sa oštećenjem sluha mogle edukovati i naučiti nešto više o političkim procesima,” istakao je Mijušković.
S druge strane, izvršni direktor Udruženja za podršku osobama sa invaliditetom Bijelo Polje, Samir Guberinić jeste aktivno učestvovao u političkim procesima kao član Stranke pravde i pomirenja, te je sa prisutnima podijelio svoja iskustva.
Izvršni direktor NVO Mozaik Nikšić, Blagoje Šturanović je takođe izrazio želju da učestvuje u političkom procesu, ali je bio spriječen nepristupačnošću važnih političkih institucija osobama sa invaliditetom koje zavise o pomagala. Dodao je i da partije na njihov račun samo pokušavaju da “skupe poene”.
“Imao sam pozive da učestvujem u promotivnom spotu jedne partije, takođe sam imao ponude da učestvujem u njihovom radu, pripremi njihovih dokumenata i socijalnog programa, kako ga oni nazivaju, koji je samo tu pro-forme, jer kao što znamo, u zadnjem izbornom ciklusu nismo imali neke posebne
programe koji se tiču problema osoba sa invaliditetom, već su pomenuti čisto da bi ispoštovali tu
formu,” kazao je Šturanović.
Zbog svih ovih problema, izazova i nerazumijevanja šire javnosti sa kojima se susreću OSI izuzetno je značajno što je u Crnoj Gori upriličena jedna ovakva konferencija kako bi se glas osoba sa invaliditetom zaista čuo, kako bi kvalitetnije ostvarivali svoje aktivno glasačko pravo, počele se izgrađivati mogućnosti
za veću zastupljenost u političkom životu i kako bi se na osobe sa invaliditetom počelo gledati kao neizostavne činioce demokratskog društva.
“Neophodno je da se što prije formira i aktivira Odbor za izbornu reformu i da u radu Odbora bude obavezno uključen i civilni sektor, uključujući predstavnike organizacija osoba sa invaliditetom.
Neophodno je da pitanje osoba sa invaliditetom bude više zastupljeno u programima političkih partija u Crnoj Gori, te da se partije posvete stvaranju uslova za uključivanje osoba sa invaliditetom u radu političkih subjekata. Izazovi i prepreke u ostvarivanju biračkog prava su dosta slični i u regionu, te smo zaključili da ne postoji jedan univarzalni model koji bi mogao da se primijeni na svaku državu, Stoga se
nadam da ćete svi sa nama i u narednom periodu raditi na unapređenju učešća u javno-političkom životu
osoba sa invaliditetom,” istakao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović.
Podsjećamo, ova konferencija je bila organizovana uz podršku Centra za građansko obrazovanje – CGO, Friedrich-Ebert-Stiftung, Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, Politikon mreže i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
