Vladina akcija „Stop inflaciji“ može samo kratkoročno dati rezultate, a za dugoročno suzbijanje inflacije i pomoć privredi i građanima potrebne su strateški osmišljene i kontinuirane aktivnosti, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
On smatra da je ovu akciju trebalo pokrenuti prošle godine – kada je u Crnoj Gori zabilježen najveći udar rasta cijena.
– Moralo se mnogo više voditi računa o tome tokom prethodne godine ali ajde da kažemo da nije kasno. Ipak želim da pohvalim akciju iz ugla komunikacije privrednika i države – to je nešto što je bilo izgubljeno u posljednje vrijeme. Čim su krenuli ti dogovori i komunikacija između države i privrede dobili smo neke određene akcije koje mogu da budu dobre za životni standard građana – dodao je Mulešković gostujući na Televiziji 7.
Ocijenio je da Vlada Crne Gore u tehničkom mandatu vodi nedosljednu politiku, piše Pobjeda.me.
– Privreda će se uvijek odazvati na poziv za pomoć i podršku građanima. Ali sa druge strane i država mora izađe u susret i da upravo sa privredom komunicira u tom dijelu smanjena ostalih nameta kako ne bi u kasnijem periodu došlo do povećanja cijena proizvoda jer su na gubitku ili zbog toga što se povećavaju određeni troškovi. Sama činjenica je da smo prije mjesec dana podigli određene akcize, poreze i sve ostalo, a tek nakon toga sprovodimo akciju za smanjenje cijena malo je nelogična. Imate određena gazirana pića i čokolade koje su u akciji, a prije samo mjesec dana država je iskorisila argument da to nijesu zdravi proizvodi i povećala akcize. To su neke kontradiktorne odluke u samo mjesec dana – istakao je Mulešković.
Govoreći o ekonomskoj situaciji Mulešković je ukazao na to da je inflacija u Crnoj Gori najveća u odnosu na zemlje regiona.
– Čini mi se da samo dvije ili tri zemlje EU imaju veću inflaciju. Crna Gora ne proizvodi skoro ništa i vi zavisite upravo od tih proizvoda koji dolaze sa strane. I u jednom trenutku su cijene u zemljama EU regiona doživjele svoj maksimum i mi moramo da plaćamo tu cijenu. Ukoliko tamo dođe do poskupljenja od osam odsto kod nas će da poraste još više jer kod nas morate da uključite troškove prevoza i svega ostalog – kazao je on.
Ocijenio je da ove godine ne bi trebalo očekivati drastičan pad cijena.
Nijesu trgovinski lanci neumjereno dizali cijene
Govoreći o smanjenju cijena u okviru vladinog paketa Mulešković je kazao da se pokazalo da nijesu distributivni lanci oni koji su neodgovorno podizali cijene kao što se tvrdilo u javnosti.
– Ako uporedite cijene sa ograničenim maržama na pet odsto to nije velika razlika. To je komentar svih koji su juče bili u marketima. Kod tih proizvoda kojima su ograničene marže nije došlo do tolikog smanjenja cijena ali su marže ograničene na pet odsto što znači da privrednici nijesu toliko bili ugrađeni u te cijene. Drago mi je što se to desilo na taj način je i privreda pokazala da nije bila takva kakva je predstavljana u prethodnom periodu. Često sam govorio da to nije tako. Nego su cijene rasle zbog drugih troškova. Da se vratimo na nešto što je bilo aktuelno početkom ove god, a to ne onaj zakon o solidarnom doprinosu koji se donosi zbog toga što je privreda iskoristila trenutak pandemije kovida i uticaja rata u Ukrajini. Da li nam je ovo pokazalo da oni nijesu iskoristili da oni nijesu iskoristili taj period? Jeste. I da li se postavlja pitanje opravdanosti donošenja takvog zakonskog rješenja? Postavlja – kazao je Mulešković.
On je izrazio očekivanje da će zakonska rješenja zasnovana na netačnoj argumentaciji biti stavljena ad akta.
– Vlada Crne Gore mora pod broj jedan da vidi na koji način da pomogne privredi. Preko 19.000 preduzeća je blokirano, duguju preko milijardu. Privreda je u teškoj situaciji. Trebalo bi da vidimo šta država može da napravi za privredu da olakša njihovo poslovanje kako ne bi i ostali nameti gurali cijene naviše – ocijenio je Mulešković.
Mulešković je kazao da se u posljednje vrijeme većina odluka donosi ad-hok i bez ekonomske analize što, kako je kazao, dugoročno ne može dati rezultate te da povećanje zarada u javnom sektoru bez vođenja računa o prihodnoj strani nije održivo.
Na temu povećanja zarada u javnom sektoru Mulešković je kazao da u Crnoj Gori 32,2 odsto zaposlenih radi u javnoj administraciji, a da je prosjek zemalja OECD-a je oko 20 odsto.
– Privreda finansira sve te zaposlene. Kad povećate svima zarade u javnom sektoru bez dodatne vrijednosti u ekonomiji možete da očekujete samo probleme u javnim finansijama. Ne možete da povećate na taj način zarade jer nemate onu drugu stranu nemate ekonomiju koja će sve to da izfinaisira. Kad imate zdravu ekonomiju, kad imate uspješnu ekonomiju koja je održiva možete da povećavate zarade. U ovom trenutku to ne možete – kazao je Mulešković.
