Crna Gora mora mijenjati način na koji posmatra lokalni razvoj, jer se njegov uspjeh ne može
mjeriti samo brojem i vrijednošću investicija, već i onim što one donose građanima, privredi
i lokalnim zajednicama. Istovremeno, glas poslovne zajednice i građana mora biti snažnije
uključen u procese planiranja i donošenja odluka.
To su neke od ključnih poruka razgovora „jedan na jedan“ između ekonomskog analitičara
Mirze Muleškovića i liderke tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP-a u Crnoj Gori Aleksandre
Kiković, održanog pod nazivom „Razvoj nije solo igra: ko gradi budućnost naših gradova?
Kako uskladiti investicije, lokalne potrebe i održivost?“ u okviru poslovnog događaja TBM
Business Talks – Južna regija u Bečićima.
U fokusu razgovora bilo je pitanje koliko je Crna Gora u protekle dvije decenije uspjela da
investicioni kapital pretvori u stvarni lokalni razvoj, ali i koliko su privreda i građani uključeni
u odlučivanje o razvoju svojih zajednica.
Mulešković je podsjetio da južna regija ima gotovo 44.000 privrednih subjekata i predstavlja
jedan od glavnih motora crnogorske ekonomije, dok je od obnove nezavisnosti u Crnu Goru
stiglo više od 16 milijardi eura direktnih stranih investicija. Ključno pitanje je, kako je kazao,
koliko smo za 20 godina iskoristili taj kapital i šta danas podrazumijevamo pod lokalnim
razvojem.
„Bez jake privrede teško možemo imati jake institucije, a bez jakih institucija nema napretka.
Biznisu je potreban efikasan, brz i predvidiv poslovni ambijent. Bez komunikacije i saradnje
privrede sa lokalnim i državnim institucijama teško možemo ići naprijed i graditi održivi
razvoj“, rekao je Mulešković.
Kiković je ukazala da se razvoj ne može svesti samo na broj investicija.
„Stvarno pitanje jeste koliko bolje živimo danas, koliko smo stvorili prilika da dalje radimo i
koliko lokalna uprava podržava razvoj bilo koje vrste ekonomske djelatnosti“, kazala je
Kiković.
Za poslovnu zajednicu, prema njenim riječima, od presudnog je značaja stabilan ambijent,
dok stalne promjene pravila i nadležnosti otežavaju planiranje i poslovanje. Posebno je
ukazala na nedovoljnu komunikaciju lokalnih samouprava i privrede, navodeći da se
razvojne politike i strategije često planiraju bez dovoljnog uključivanja onih koji bi trebalo da
ih sprovedu u praksi.
Kiković smatra i da su postojeći modeli učešća građana i poslovne zajednice u donošenju
odluka zastarjeli, posebno u vremenu ubrzane digitalizacije. Dok se tehnologija i vještačka
inteligencija ubrzano razvijaju, institucionalni sistemi često ne uspijevaju da prate taj tempo.
Kao dodatni izazov izdvojila je odnos države, lokalne uprave i privrede. Lokalnim
samoupravama se, kako je objasnila, često dodjeljuju nove nadležnosti bez odgovarajućih
finansijskih kapaciteta, dok su istovremeno obavezane da poštuju državne propise i
procedure.
„Privatni biznis uvijek je u sendviču između državne i lokalne uprave“, kazala je Kiković.
Upravo zato, smatra ona, odgovor „ne može“ ne bi smio da bude kraj razgovora.
„Najgora reakcija na bilo koju situaciju jeste da kažete: Ne zavisi od mene, nego tako nalaže
ovaj gore, lijevo ili desno. Odgovor ‘ne može’ uvijek treba da se preispita“, poručila je
Kiković.
Govoreći o zelenoj tranziciji, naglasila je da ona ne treba da se posmatra isključivo kao
regulatorna obaveza, već kao dio modernog i pametnog poslovanja. Crna Gora, prema
njenim riječima, ima značajne rezultate u oblasti klimatskih politika i dobro je pozicionirana
u odnosu na veliki broj zemalja, ali predstoji ozbiljan posao na energetskoj tranziciji,
povećanju energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energije.
Upravo je lokalni nivo, kako je istakla, mjesto na kojem se politike na kraju pretvaraju u
stvarni život građana.
Približavanje Evropskoj uniji dodatno će povećati potrebu za snažnim institucijama i
efikasnom primjenom zakona, što, smatra Kiković, nije moguće bez uključivanja svih aktera
društva, a posebno poslovne zajednice.
Kao ključne zadatke u naredne dvije do pet godina izdvojila je stabilan regulatorni i
institucionalni okvir, snažniji glas poslovne zajednice i otvoreniju komunikaciju između
privrede i administracije.
Razgovor „jedan na jedan“ održan je 22. septembra u hotelu „Splendid“, u okviru drugog
regionalnog izdanja „TBM Business Talks – Južna regija“, posvećenog temi „Južna regija:
između investicionog zamaha i održivog razvoja“.
Organizovanjem skupova „TBM Business Talks“ u Bijelom Polju i Bečićima, realizovanih uz
podršku NLB Banke kao generalnog pokrovitelja ovogodišnjeg programa Top Business
Montenegro, platforma je zaokružila ovogodišnji regionalni koncept, otvarajući prostor za
razgovor o razvojnim potencijalima i izazovima različitih djelova Crne Gore.
