Imate manji broj odabranih prijatelja? Uživate u samoći, čitanju u omiljenoj fotelji, popodnevu samo uz laganu muziku i neki film više nego na nekom okuljanju velikog broja ljudi uz glasnu muziku? Nekad se desi da vas veliki broj ljudi na jednom mjestu iscrpi? Ne volite da se ističete u komunikaciji? Potrebno vam je vrijeme da napunite baterije nakon socijalnih događaja? Psihološkinja Adriana Pejaković na ove dileme konstatuje da ne brinete jer, kako kaže, niste čudni već ste možda introvertna osoba.
U tekstu koji slijedi, možete pročitati njeno stručno mišljenje na gore spomenutu temu.
Introverzija i ekstraverzija su nasledne dimenzije ličnosti koje je prvi opisao Jung. Dok su ekstravertni ljudi okrenuti ka spolja: druželjubivi, imaju mnogo prijatelja, vole da se ističu u komunikaciji, vrednuju spoljašnje iskustvo, intraverti su okrenuti ka unutrašnjem iskustvu: razmišljanju, samoći, sopstvenom unutrašnjem svijetu… Postoji još jedan tip ambivert-čije su osobine skoro podjednako ekstravertne i introvetne. Naravno, ovdje se radi o dimenzijama ličnosti pa smo na kontinuumu ekstraverzija-introverzija različito raspoređeni i možemo imati osobine oba tipa.
Zato kada sledeći put ostanete kod kuće da na miru uživate u omiljenoj seriji umjesto da ludujete po podijumu diskoteke ne morate odmah sebe etiketirati kao nedruštvenu osobu koja ima problema u komunikaciji već možete obratiti pažnju na svoj način funkcionisanja, količinu vremena koje provedete u povlačenju od kontakata a koje vam prija, razmišljanju, pisanju, hobiju koji ne mora uključivati druge ljude i poštovati svoj način funkcionisanja jer ste možda introvertna osoba.
Podjela na pričljive optimiste i rezervisane mislioce ima i svoju biološku osnovu jer je utvrđeno da se nervni sistem introvertnih osobina lakše pobuđuje i potrebno je više vremena u samoći da bi se senzacije iz uma i tijela obradile.Tako da je ova dihotomija ili dimenzija tipa ličnosti po nivou pobuđenosti organizma i načina reagovanja biološka datost.
Da li je bolje biti introvert ili ekstravert? To je kao da se pitamo je li bolji sladoled od vanile ili čokolade. Oba su potrebna ovom svijetu, podjednako su važna i od oba možemo nešto da naučimo.
Ipak, čini se da moderna kultura više vrednuje ekstravertno ponašanje: isticanje, socijalne vještine, veliki broj kontakata koje ostvarujemo uživo ili na primjer putem društvenih mreža, govorljivost, kako biti u centru pažnje. Zbog toga se mnogi introverti pitaju da li je sa njima sve u redu kada otkažu dolazak na žurku ili seosjećaju iscrpljeno nakon intenzivne komunikacije sa drugima?
Svi imamo različite apetite za društvenim kontaktima, za povlačenjem iz odnosa i samoćom.Tipičnom ekstravertu više samoće može djelovati jezivo kao osuda na usamljenost, dok introvert može uživati sam sa sobom u tišini.
Biti introvert nije isto što i biti stidljiv, introvertima nije neprijatno u nečijem društvu, već postoji ograničeno vrijeme koje žele provesti s drugima pa se onda žele povući.Takođe, ne znači da su hladni i nezainteresovani ukoliko nisu često nasmijani ili u društvu. Naprotiv, introverti mogu senzacije doživljavati intenzivnije i dublje nego ekstraverti kojima je potrebno više nadražaja i senzacija za puni doživljaj.
Ukoliko ne znate ili ne pamtite detalje nekog događaja pitajte introverta – skloni su pamćenju detalja, analiziranju, empatični su i razumiju emocije drugih i lako shvataju unutrašnji svijet druge osobe iako im je potrebno vrijeme da mu se približe.
Poseban problem predstavlja miješanje sa “antisocijalnim ličnostima” što je potpuno drugačiji termin i odnosi se na ljude sa psihopatskim crtama ličnosti koji su bez empatije što nije nimalo slično intovertnim osobama.
Kako današnja kultura i komunikacija imaju pretežno obilježja ekstravertne kulture nije zgoreg da se sjetimo nekih velikih mislilaca,naučnika, pisaca koji su introvertni: Alber Ajnštajn, Eleonora Ruzvelt, Mahatma Gandi, Meril Strip, Frederik Šopen i mnogi drugi…
Ajnštajn je bio mišljenja da “um u samoći stvara velike ideje” što vidimo na primjeru mnogih naučnika, umjetnika, pisaca koji su zahvaljujući bogatstvu unutrašnjeg svijeta dali nemjerljiv doprinos čovječanstvu.
Naša kultura, u kojoj često jurimo od jedne aktivnosti do druge i nemamo vremena za sebe, bi imala što naučiti od introvertnih osoba: kako kvalitetno provoditi vrijeme sa sobom, kako puniti baterije nakon zahtjevnih socijalnih kontakata, kako prestati juriti i uživati u malim stvarima, a to sve inače često spominjemo kao važno za današnje mentlano zdravlje. Na kraju,što mislite ko se bolje prilagodio uslovima socijalne izolacije u doba korone-introverti ili ekstraverti?
Ukoliko ste introvert evo par korisnih vježbi: Zapišite svoje osobine i transponujte ih u pozitivni mind set “način razmišljanja”.Ukoliko ste emotivni, vjerovatno ste visoko senzitivna osoba, što ima svoje prednosti i važno je da naučite načine kako da njegujete sebe.
Ukoliko sebe ocijenite kao povučenu osobu – zapravo ste izbirljivi u komunikaciji i niste skloni social junk food-u – nećete upadati u svakakve socijalne stimulacije.
Istražite svoj tip ličnosti i svoje osobine posmatrajte u novom svijetlu kao svoje prednosti i benefite. Naučite šta vas stimuliše, prija, kako da nagradite sebe nakon izazovne aktivnosti, šta je “okidač” kada se osjećate preplavljeno i kako da zaštitite sebe umjesto što se forisirate na nešto što ne prija.
Promijenite fokus i uživajte o onome što jeste jer ste baš takvi jedistveni i potrebni svijetu!
