Do sada su donijete dvije prvostepene presude Privrednog suda po kojim država mora koncesionarima za male hidroelektrane da isplati ukupno oko miliona eura odštete. Riječ je o presudama u samo dva spora od ukupno devet koliko su koncesionari pokrenuli jer je Vlada nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića jednostano raskinula ugovore sa njima.
To su podaci iz Informacije o zatečenom stanju na 31. oktobar ove godine u Ministarstvu energetike i rudarstva.
Podsjetimo bivša vlada Zdravka Krivokapića raskinula je 2021. godine deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE zbog nepoštovanja ugovornih obaveza od strane investitora. Devet koncesionara pred sudom traže obeštećenje, dok je samo sa jednim postignut sporazumni raskid ugovora, piše rtcg.me.
U dokumentu, koji je objavila 44. Vlada, navodi se da je usljed neispunjenja obaveza iz ugovora o koncesiji ranija Vlada jednostrano raskinula ukupno 10 ugovora o koncesiji za izgradnju mHE, i to na vodotocima: Raštak dva ugovora o koncesiji, Ljeviška rijeka, Crnja, Komarača, Murinska rijeka, Režević rijeka, Đurička rijeka, Bistrica i Bukovica.
Zato je Ministarstvo ekonomije dobilo zaduženje da, za početak, otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji MHE na reci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na Murinskoj rijeci, Komarinskoj rijeci i Đuričkoj rijeci u Plavu, Trepačkoj rijeci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku.
Kako se navodi u dokumentu do sada je podnijeto devet tužbi Privrednom sudu Crne Gore za naknadu štete i izgubljenu dobit (Bukovica, Đurička, Komarača, Bistrica, Murinska, Ljeviška, Trepačka, Slatina i Crnja), a kako stoji, “potrebno je napomenuti da se radi o značajnim finansijskim potraživanjima”.
“Trenutno su kao ishod prvostepenog postupka donijete dvije presude Privrednog suda Crne Gore u kojima iznos naknade štete i izgubljene dobiti za jednu iznosi 780.000 eura, a za drugu iznos nakade štete zbog aktiviranja bankarske garancije oko 253.000 eura”, navodi se u Informaciji sa sajta Vlade.
Trenutno rade 33 mHE
U informaciji se navodi i da trenutno postoji 29 aktivna ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju mHE kojima je omogućena izgradnja i eksploatacija ukupno 42 objekta mHE, od kojih je završena izgradnja 33 mHE koje su trenutno u radu, četiri mHE u fazi projektovanja i pet mHE u fazi izgradnje.
Ukupna instalisana snaga izgrađenih mHE je 52,6 MW, sa planom proizvodnje od 182,4 GWh.
“U prethodnom periodu za mHE koje se nalaze u fazi projektovanja ili izgradnje su postojali problemi u njihovoj daljoj realizaciji. Naime, dalja realizacija za dio projekata mHE je obustavljena na osnovu odluka i zaključaka Vlade Crne Gore”, stoji u Informaciji.
Takođe, problem u nastavku dalje realizacije ovih projekata je, kako se navodi, nastao i nakon protivljenja dijela lokalnog stanovništva.
“Samo praćenje realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju mHE je otežano zbog nemogućnosti sagledavanja cjelokupnog postupka vezano za svaki pojedinačni ugovor, imajući u vidu nadležnosti drugih resora, kao i odsustvo u međusobnoj komunikaciji”, navodi se u dokumentu.
Pored toga navodi se i da je realizacija ugovora o koncesiji za izgradnju mHE u pogledu njihovog praćenja je problematična sa više aspekata.
“Ministarstvo nadležno za energetiku, u čijoj nadležnosti je da prati njihovu realizaciju, prati realizaciju rokova i obaveza iz zaključenih ugovora a koji su u direktnoj vezi sa odlukama drugih nadležnih organa čime u velikom broju slučajeva ne daju mogućnost kompletnog pregleda svih aktivnosti. Na ovaj način, ministarstvo u dosta slučajeva ne raspolaže sa svim informacijama vezano za odluke drugih organa, a koje utiču na praćenje realizacije samog ugovora, iz kojih razloga je potrebno efektivno uključivanje svih organa u institucionalno rješavanje pojedinih pitanja”, piše u Izvještaju.
Kako se navodi neslaganje sa idejama korišćenja vodotoka za izgradnju mHE, tokom realizacije pojedinih ugovora o koncesiji za izgradnju mHE, izrazilo lokalno stanovništvo.
“Protivljenje mještana izgradnji pojedinih objekata bilo je u direktnoj koliziji sa osnovnom idejom programa podsticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. U većem broju slučajeva ovi zahtjevi značili su isključivost u smislu protivljenja korišćenja vodotoka za izgradnju mHE, koji su u značajnoj mjeri i doprinijeli da se krene u pravcu raskida ugovora i pored toga što su u ekološkom smislu koji je bio glavni razlog protivljenja ispoštovani svi propisi iz oblasti zaštite životne sredine”, navodi se u Informaciji Ministarstva energetike.
O Komarnici nakon elaborata procjene uticaja na životnu sredne
Pored malih hidroelektrana u nadležnosti Ministarstva za energetiku i rudarstvo prati se realizacija Ugovora o koncesiji za izgradnju HE Komarnica za koju je u toku postupak pribavljanja saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredne.
“U zavisnosti od ocjene pomenutog elaborata zavisi dalja realizacija ovog projekta”, stoji u Informaciji.
