Autorka popularne knjige Boemovi kćeri Snežana Dabović za portal Preduzetnica.me govori o ulozi žene u savremenom dobu i svojoj knjizi koja je postala itekako popularna kod mnogih žena u regionu.
Koliko se promjenila uloga žene u odnosu na prethodni vijek?
Uz svu razliku u načinu života i u ostvarenim pravima žena širom svjeta uloga žene je nepromjenliva ne u odnosu na prethodni vijek već od nastanka svijeta. Ta uloga je toliko sveobuhvatna, suštinska, neophodna i vrjedna da je ja ne bih ni mjenjala medjutim promjenila bih rado, kao i žene širom svjeta, sigurna sam, odnos prema ženi i njenoj ulozi u svjetu, svjest o značaju i vrjednosti žene za opstanak čovjecanstva. Uz sve ekološke, ekonomske i socijalne nepravde koje se dešavaju na našoj planeti nepravda prema ženama je logičan slijed ili čak uzrok sve te destrukcije rekla bih. Kada govorimo o ulozi žena neizbježno se dotičemo i teme ženskih prava kao i shvatanja da smo mi sada u 21. vjeku na vremenskoj liniji samo jedni od onih koji govore zalažuci se za ženska prava na dugom i mukotrpnom putu koji su mnoge hrabre žene već prošle prije nas i prolaze još uvjek boreći se za nesto što im pripada. To samo dokazuje da nevjerovatno brz tehnološki napredak koji nije propraćen istovremeno sa napretkom i širenjem svjesti ne dovodi nuzno do promjena koje želimo da vidimo u svjetu vec paradoksalno može da vodi bržoj destrukciji… I zato je iznova neophodno govoriti o ovome jer je nedopustivo kako se tretiraju žene širom svjeta. Ova tema mi uvijek budi bunt i tjera na borbu za pravdu a ja ne želim da se borim za nesto što mi i sto svakoj ženi po prirodi pripada ali još uvijek je ogroman broj žena u potlačenom položaju i dužnost nam je kao pripadnicama ženskog roda da govorimo o tome da bi svojom rječju ili djelovanjem zaštitile, pomogle ili skrenule pažnju na nepravde koje žene trpe vjekovima širom svjeta. Ono što se jeste promjenilo u odnosu na prethodni vijek jeste da najzad imamo pravo glasa , imamo čak i pokret za svoja prava zvani feminizam koji ponegdje tu i tamo poprimi ekstremni oblik pa se i to koristi da bi se globalno tumačio pogresno i pogrdno i bio jos više osporavan ili omalovažen a u stvari je, bar u mom poimanju svjeta feminizam jednako humanizam samim tim sto je žena ljudsko bice (a to nažalost moramo iznova i iznova da objašnjavamo)i ni u kom slučaju nije usmjeren protiv muškog roda vec isključivo ka stvarnom i suštinskom izjednačavanju ženskih prava sa muškim pravima. To je kao sto vidimo proces koji traje vjekovima, nažalost još od svojih začetaka od francuske revolucije i ne nazire mu se kraj.
Da li su žene zadovoljne tom promjenom?
S obzirom da i danas u 21. vjeku još uvjek traje borba da ženska prava i slobode budu suštinske a ne samo na papiru možemo govoriti generalno da negdje manje negdje više jesu zadovoljne u zavisnosti od okolnosti,
sitiuacije, statusa, ravnopravnosti koju žive. U svakom slucaju žene su i biće zadovoljne kada mogu da donose odluke prije svega o svom životu, tjelu, djelovanju i izborima bez drustvene repreijesije, stigmatizacije, osporavanja.
Koliko se promjenila uloga žene u porodici ali i uloga muškarca uzročno-posledično?
Uloga žene je svakako veoma zahtjevna i takva kakva je duboko ukorjenjena u nasoj ženskoj genetskoj memoriji. Isto je i sa ulogom
muškarca posebno na nasim prostorima. Čini mi se da živimo neku tranziciju žene i muškarca u datim okolnostima, kada je žena i žena, sto podrazumjeva uloge, majke, supruge, domacice i žena koja je poslovna žena tako da se zeni u svakom slučaju samo uvećavaju obaveze i odgovornosti a kolektivna svijest nije dosegla nivo na kom je potpuno normalno da žena odluci i bude podrzana da izabere jedno ili drugo bez osude i spočitavanja . Muškarci se negdje još uvijek s manje ili više otpora navikavaju na situacije u nastajanju i čini mi se da im uopšte nije lako.
Sa kojim dilemama, uvjerenjima i problemima se i dalje bori žena?
Vjekovima duboko usadjena uvjerenja o manjoj vrjednosti i sposobnosti žene sprovodjena vaspitanjem, tradicijom, ponasanjem i tretiranjem žena imaju jos uvijek svoje kontaminirajuće dejstvo kojeg savremena
žena pokušava da se oslobodi. To je svojevrstan i dugotrajan proces detoksikacije pa se tako susrećemo i svjedočimo bezbrojnim štetnim uvjerenjima da žena; ako se nije ostvarila kao majka ili supruga nije vrjedna ako jeste a nema neku vrstu karijere isto. To su samo neka od njih a zlostavljanje i femicidi su nesto sa čim se svakodnevno suočavamo širom svjeta i sto je uprkos napretku svjeta u porastu. Mislim da je to pitanje manjka svjesti, viška interesa i prekomjerna upotreba i demonstracija sile u svim oblicima nedopustiva za bilo koje demokratko društvo.
Kada je u pitanju ekonomska nezavisnost ali i pokretanje preduzetništva, koliko žena danas uspjeva u tome i koliko joj znači ta nova realnost?
Ekonomska nezavisnost žena je jedan od najvaznijih uslova slobode i snage žene prije svega individualno a potom i sto se tiče ravnopravnosti u društvu jer samo žena koja je nezavisna moze da donosi odluke samostalno. Žene uspjevaju u tome kao i u preduzetništvu sve vise sto je izuzetno značajno kako za te žene pojedinačno tako i kao osnažujući i
inspirisuci primjer svim ostalim ženama.
Kako ocjenjujete pozicije žene liderke na prostoru naše zemlje ali i regiona?
Broj zena lidera bar politickih je na nasim prostorima mali, domen njihovog djelovanja gotovo zanemarljiv i neuticajan a pod pritiskom i neautentican a i njima je sasvim sam sigurna otežan na bezbroj načina. Voljela bih da žene ravnopravno sa muskarcima budu lideri ne samo na našim prostorima već u cijelom svijetu i sigurna sam da je to odlučujuci faktor koji bi učinio da ovaj svjet u dogledenoj budućnosti ako ne sasvim a ono značajno postane bezbjedniji, cistiji, zeleniji, prosperitetniji i u kojem bi svi bili siti. Uostalom kako kažem u svojoj knjizi- „ Niko na ovaj svjet nije došo da kroz ženu nije proši“ tako i mislim da je
to sasvim prirodno i da nam pripada. Ostaje još da se sprovede u djelo.
Kada je u pitanju vaš rad, kakve su žene o kojima pišete?
Upravo ovakve o kakvima smo pricali od obespravljenih , bespomoćnih do buntovnih , onih koje uzimaju slobodu koja im pripada do svjesnih, senzualnih, radoznalih, empaticnih, ohrabrujucih i bozanstvenih kako samo žena može biti a najznacajnije sto su i suocavajuci se sa svim ovim srećne i ponosne što su žene. Žene o kojima ja pišem su sve u jednoj i jedna za sve.
Na kakve komentare nailazi vaša knjiga?
Dobila sam mnogo podrzavajucih, ohrabrujucih i emotivnih poruka i komentara podrske kako zenskih tako i muskih citalaca sto me veoma
raduje. Takodje znacajno mi je bilo poistovjecivanje čitateljki sa likovima
iz knjige, saosjecajnost jer su prozivjele slicna iskustva i to sto im je pomogla da sagledaju svoja iskustva iz drugih perspektiva i osjete ih
savladivim a sebe osnaženim.
Planovi za dalje?
Kao mladja sam imala striktne planove zacrtane u vremenskim okvirima a
onda sam vremnom naucila da moji planovi mogu biti podlozni promjenama i sada dozvoljavam da zivim malo opuštenije. U svakom slučaju uvijek pišem, slikam po malo, uživam u ulozi majke i žene i zalažem se za ocuvanje zemljista kao osnovnog aspekta u očuvanju prirode i covječanstva uopšte smatrajući da samo ako sačuvamo planetu
možemo, mi i buduce generacije kojima smo to dužni, da se bavimo u miru, svim sto poželimo pa i ulogom žene.
Citat iz knjige „Boemove kceri“
Žene su moćna bića. Čuvari vrlina i svojih i muških. Bez žene nema
muškarca. Dobra žena je čudo božje. Blagoslov i sebi i muškome. Kadra je
čuda ciniti. Na njoj počiva svijet. Čuva proslost i gradi budućnost. Radja.
Ej! Ima li sto veličanstvenije od žene…Donosi život. Zato joj je dato da nosi
novi život pod svojim srcem. Žena ti je…ko zemlja, plodna, snazna. Ko biljka, darežljiva, njezna. Hrani, cuva, krijepi. Zena ti je ko voda, ne mari za prepreke, nadje put, oblikuje. Od žene smo svi potekli. Od nje je sve što je
lijepo na ovom svjetu. Greota je.
