U okviru programa obilježavanja 13. novembra – Dana Prijestonice i Dana
oslobođenja Cetinja, sinoć je u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“,
u prisustvu brojnih zvanica i ljubitelja umjetnosti, otvoren Crnogorski likovni salon „13.
novembar“, pod nazivom „Čujte, u našim ustima gori komađe kamene sode. Vode!“.
Ovogodišnje izdanje Salona, čiji je kustoski koncept osmislila selektorka Nela
Gligorović, okuplja umjetnike, umjetnice i kolektive iz (post)jugoslovenskog kulturnog
prostora, čiji radovi otvaraju pitanja slobode, društvene odgovornosti, nejednakosti i
savremenih oblika otpora.
Obraćajući se prisutnima na svečanosti otvaranja, gradonačelnik Prijestonice Cetinje
Nikola Đurašković podsjetio je na bogatu kulturnu i istorijsku tradiciju Cetinja, ističući
da je ovaj grad svoju slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo kroz vjekove
čuvao ne samo borbom, već i stvaralaštvom.
„Naša istorija jeste istorija borbe za slobodu, državnost i nacionalno dostojanstvo, ali
je ona istovremeno i istorija knjige, štampe, škole, pozorišta, muzeja i umjetnosti. Ta
tradicija obavezuje i našu generaciju, jer grad koji je toliko dao crnogorskoj kulturi ima
odgovornost da i danas bude mjesto susreta stvaralaca, novih ideja i slobodnog
umjetničkog izraza“, poručio je Đurašković.
Govoreći o značaju Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“, gradonačelnik je
naglasio da njegovo otvaranje iz godine u godinu predstavlja susret Cetinja sa
sopstvenim istorijskim pamćenjem i kulturnim nasljeđem, ali i priliku za povezivanje
različitih generacija umjetnika i njihovih stvaralačkih izraza.
„Cijenim da je njegovanje umjetnosti jedan od najljepših i najtrajnijih oblika
odgovornosti prema Crnoj Gori, jer umjetnost ne poznaje granice koje bi čovjeku
mogle zabraniti da misli, da osjeća ili da traga za istinom“, istakao je Đurašković,
dodajući da sloboda svoj puni smisao dobija kroz stvaralaštvo, a istorijsko nasljeđe
kroz inspiraciju koju pruža novim generacijama.
Selektorka Salona Nela Gligorović istakla je da ovogodišnja izložba predstavlja
prostor za umjetnike i kolektive koji svojim stvaralaštvom promišljaju i zastupaju
antifašističke vrijednosti u savremenom društvu. Naglasila je da antifašizam danas
ne podrazumijeva samo očuvanje istorijskog nasljeđa, već i aktivnu borbu protiv diskriminacije, nepravde i različitih oblika društvene nejednakosti, kao i zaštitu životne sredine i zajedničkih resursa.
“Današnji trenutak restauracije fašizma očekuje i od nas da i ovogodišnji salon bude
otvoren kao prostor za prezentaciju i predstavljanje i umjetnika i kolektiva koji misle i
djeluju antifašistički. Antifašizam danas nisu samo istorijske borbe, nego upravo
pravo na život u zdravoj sredini, borba za zajedničke resurse – prostorne, prirodne i
kulturne. Antifašizam je i naša spremnost da preispitujemo i sisteme nejednakosti u
okviru polja umjetničke produkcije i proizvodnje. Treba da konačno zaustavimo
podrazumijevanje neplaćenog umjetničkog rada i da rad u umjetnosti bude
ekonomski valorizovan i priznat kao društveni rad,” poručila je Gligorović.
Gligorović je posebno ukazala na značaj regionalnih kolektiva predstavljenih na
Salonu, ističući njihov dugogodišnji doprinos istraživanju, proizvodnji znanja u kulturi i
razvoju alternativnih modela obrazovanja. Naglasila je da izložba objedinjuje različite
umjetničke glasove i perspektive, povezujući istorijska iskustva sa savremenim
društvenim izazovima.
Tematski okvir ovogodišnjeg Salona zasnovan je na stihu pjesnika Radovana
Zogovića, koji predstavlja polazište za umjetničko preispitivanje odnosa između
istorijskog nasljeđa, slobode i savremenog društva.
Na izložbi su predstavljeni radovi Adrijane Gvozdenović (u saradnji sa Dragicom
Gvozdenović), Azre i Vuka, Bojana Stojčića, Dejana Markovića, Dušice Dražić, Ilije
Vujoševića, udruženja KURS, Lale Raščić i Selme Banich (u saradnji sa Sarom
Salamon).
Poseban segment izložbe, pod nazivom „Diskurzivno polje: Kolektivi i proizvodnja
znanja u kulturi“, posvećen je izdavačkoj i istraživačkoj djelatnosti pet regionalnih
organizacija: BLOK iz Zagreba, ŠKART iz Beograda, EXPEDITIO iz Kotora,
Fakulteta za stvari koje se ne uče – FRU iz Skoplja i CRVENA iz Sarajeva.
Tokom svečanosti svim učesnicima ovogodišnjeg Salona uručene su nagrade kao
priznanje za njihov umjetnički doprinos.
Crnogorski likovni salon „13. novembar“ i ove godine potvrđuje značaj Cetinja kao
prostora umjetničkog stvaralaštva, kulturnog dijaloga i slobodnog izražavanja,
nastavljajući tradiciju povezivanja umjetnosti sa važnim društvenim i istorijskim
pitanjima.
Izvor: Media biro