Liječiti se u privatnim ili javnim zdravstvenim ustanovama? Građani Podgorice s kojima smo razgovarali biraju privatne. A to, kako su nam kazali, ne zbog kvaliteta, već najviše zbog lista čekanja.
Koliko je privatnih klinika, ordinacija i ambulanti u Crnoj Gori, nismo uspjeli da saznamo. Iz Ministarstva zdravlja nijesu odgovorili na naša pitanja. Kako nezvanično saznaje portal RTCG, registar ne postoji, ali se na njegovom kreiranju radi.
Prema posljednjim podacima Ljekarske komore, u Crnoj Gori 2.009 doktora medicine radi u javnim zdravstvenim ustanovama, a 2.043 u privatnim. Komora ne vodi evidenciju koliko ljekara radi u oba sektora istovremeno.
Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore Mihailo Babović kazao je za naš radio da je privatni sektor u našem zdravstvu u ekspanziji. Slično je navodi i u regionu. O listama čekanja na koje su ukazali građani kaže da su znakovi da u sistemu nešto ne funkcioniše.
“Postoje određeni problemi, mnoge određene sistematizacije, nedostatak kadrova je isto nešto što je zastupljeno u čitavom sistemu. Nije se pravila određena strategija, mnoge su reforme započinjane, ali nijedna do kraja nije završena”, kazao je Babović.
Babović smatra da je, za razliku od javnog zdravstva, kojem, kako ističe, najprije fali umrežavanje sva tri nivoa, privatni sektor organizovaniji i profitabilniji.
“Mislim da tu država mora da na neki način napravi jednu sinhronu priču. Znali smo da je i prošle godine trebalo realizovati 5-6 magneta u različitim zdravstvenim ustanovama. Realizovana je samo jedna. Bili smo upućeni da se opet potpiše ugovor sa privatnim sektorom. S druge strane, mora se zaštititi građanstvo od suvišnih troškova. Neophodno je da određena sredstva izdvajaju, a toliko su godina i decenija izdvajali za sami zdravstveni sistem”, ističe on.
Zakonom o minimalnoj zaradi, ukazuje Babović, došlo je do disproporcija u zaradama u sistemu zdravstva.
Zato su, kaže, iz Sindikata predložili povećanje koeficijenta ljekarima za 30 od 100.
