Za zdravstvo fali 313 miliona eura

Piše: Objavljeno: 22/12/2021

Ministar finansija Milojko Spajić je na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kazao da je Vlada preokrenula tešku situaciju u kojoj se našla i radikalno popravila stanje u finansijama.

– Napretku u javnim finansijama svjedoči činjenica da će rast ekonomije ove godine biti iznad vladinih najnovijih predviđanja od 13,4 odsto, odnosno preko 14 odsto. Glavni cilj fiskalne politike od ove do 2024. godine je stabilizacija makroekonomskog ambijenta i javnih finansija i stvaranje preduslova za dinamični ekonomski rast na nivou od prosječno pet odsto – rekao je Spajić, na početku dvodnevne sjednice Odbora na kojoj se raspravlja o budžetu za narednu godinu.

Predsjednik Senata DRI Milan Dabović kazao je da se ta institucija bavila tehničkim dijelom prijedloga budžeta, u kojem je potrošnja projektovana na 2,46 milijardi eura, piše pobjeda.me.

– Smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje je značajno promijenilo strukturu finansiranja javne potrošnje. Deficit Fonda PIO je 33 miliona. Kod doprinosa za zdravstveno osiguranje je velika razlika, planirana je javna potrošnja od 331 milion eura, a da se iz budžeta pokrije sa 19 miliona, što je nedostatak od 313 miliona – naveo je Dabović.

On je istakao da je za devet mjeseci ove godine ostvaren porez na dobit od 69 miliona eura, dok je od njega u 2022. projektovano 60 miliona.

– To je nemoguće jer se porez na dobit ne može smanjiti za devet miliona. PDV i akcize se vežu za BDP i ako imamo njihov veliki skok, onda imamo i skok BDP-a. Činjenica da je za 2022. BDP projektovan 8,7 odsto, ali kad pogledamo PDV je rast oko 20 odsto i imamo visoku stopu rasta doprinosa za poreze i doprinose, a smanjenje za dohodak građana – rekao je Dabović, dodajući da podržavaju programsko budžetiranje, te da je to krupan korak Ministarstva.

Predsjednica PKCG Nina Drakić navela je da su podržali povećanje minimalca na 450 eura, ali i istakla da će to biti problem za mala i srednja preduzeća kojih je 98,8 odsto u zemlji.

– Za njihovu ekonomsku moć to može biti izazov i trošak za 53 odsto. To je veliko povećanje za firmu koja posluje u manje razvijenim područjima. Treba ići u fazno povećanje minimalne zarade kao što je preporuka MMF-a – ocijenila je Drakić, naglašavajući da postoji rizik i u povećanju akciza.

– Prethodne godine su pokazale da su nagle izmjene akciznog kalendara dovele do rasta sivog tržišta do 40 odsto. Prijedlog zakona o akcizama treba još jednom razmotriti i oslušnuti šta kaže privreda. Bilo je zemalja koje su pristupile EU i dobile period od četiri godine za usklađenje akcizne politike. Treba razmisliti i o PDV-u za ugostiteljstvo – rekla je Drakić i zamjerila na malom budžetu za NTO.

Na to je Spajić tražio da se kaže koje su konkretne firme koje će biti u problemu zbog minimalca.

– Ko je plaćao neto 330 eura sada će plaćati 450 eura i bruto trošak mu je isti. Hoćemo da pomognemo svima koji legalno posluju na svaki način. Povećanje minimalca je u skladu sa smanjenjem opterećenja na rad. Nema opravdanja za manji PDV jer sad svi rade – rekao je Spajić, koji smatra da je budžet za NTO dovoljan.

Izvršni direktor Američke privredne komore Marko Miročević kazao je da racionalnije treba sagledati prihodnu stranu budžeta.

– U procjenama o rastu turizma treba biti obazriv i uzeti u obzir rizik da pandemija još traje. Suzbijanje sive ekonomije je važno za održivost budžeta. Cijenimo pomake, ali je činjenica da sistematična borba protiv sive ekonomije tek treba da počne. Treba osposobiti dodatno inspekcijske službe – istakao je Miročević, na šta je Spajić odgovorio da su planirali deset miliona prihoda od suzbijanja sive ekonomije.

Marko Sošić iz Instituta alternativa skrenuo je pažnju na nedostatke kapitalnog budžeta.

– Bojimo se da nije dovoljno urađeno na reformi kapitalnog budžeta i nijesu ispoštovane preporuke DRI, koja je u dva navrata ukazala na nezrelost budžeta. Od 117 novih projekata, većina po zrelosti ima 50 bodova što znači da nijesu spremni za finansiranje. Ima i onih sa 15 bodova. Brine nedostatak transparentnosti jer ne možemo doći do bodovnih lista projekata – kazao je Sošić.

Na sjednicu nijesu došli predstavnici Unije poslodavaca i Saveza sindikata.

Potrebno praćenje rizika

Marijana Mitrović-Mijatović (CBCG) ukazala je da program ,,Evropa sad“ ima krupne fiskalne mjere i rizike.

– Pozdravljamo glavni cilj za unapređenje standarda, povećanje zaposlenosti i privrede, ali neophodno je kontinuirano da analizirate makroekonomsku situaciju. Dijelimo mišljenje MMF-a da program treba sprovesti u fazama, sve u cilju smanjenja rizika – navela je Mitrović-Mijatović.

Rizik je, kako smatra, što dijelu izvornih prihoda treba duže da se ostvare.

– Akcize mogu povećati sivu ekonomiju naročito na duvanske proizvode. Preraspodjela troškova rada može dovesti do smanjenja broja zaposlenih i tu su rizici. Oporezovanje imovine zahtijeva dodatno vrijeme, jer zakon još nije usvojen. Progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica može imati negativan efekat na konkurentnost ekonomije – upozorila je Mitrović-Mijatović, dodajući da CBCG poziva na oprez pri izdavanju 39 miliona eura garancija.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content