Karcinom grlića materice je bolest koja se može spriječiti, a Crna Gora, sa slabije razvijenim zemljama svijeta i dalje bilježi veliki broj slučajeva obolijevanja, sve češće i u populaciji žena mlađih od 40 godina.
To je, u razgovoru za “Vijesti” povodom obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice kazala specijalista ginekologije i akušerstva, subspecijalista onkologije, dr Vesna Čolaković Popović.
“Uvijek volim da se sjetim riječi svog profesora, koji je rekao da ako želimo da saznamo koliko jedno društvo vodi brigu o svojim ženama, treba samo da upitamo kolika je učestalost obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice. U Crnoj Gori je već 12 i pet kada je u pitanju ova bolest. Ali, važno je da se krene. Neki ljudi su se školovali i znaju mnogo o tome kako i na koji način krenuti u borbu protiv ove bolesti. Treba im prilika i podrška”, kazala je ljekarka.
Bolest se najčešće otkrije u odmaklom stadijumu
Dr Čolaković Popović kazala je da je karcinom grlića materice u ženskoj populaciji na globalnom nivou na četvrtom mjestu po učestalosti obolijevanja i umiranja.
“Možemo slobodno danas reći da je to bolest kod koje se 85 odsto novih slučajeva javlja u slabije razvijenim zemljama svijeta. U razvijenim zemljama, odavno nije ni među prvih deset najučestalijih maligniteta. Najveće stope obolijevanja su u zemljama Afrike, južne i centralne Azije, južne Amerike i istočne Evrope, više od 20 oboljelih na 100.000 stanovnika. Standardizovane stope incidence za razvijene zemlje su manje od 10 oboljelih na 100.000 stanovnika, dok Finska, Grčka i Malta imaju manje od pet oboljelih na 100.000”, istakla je.
Dr Čolaković Popović kaže da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za evropski kontinent, Crna Gora na neslavnom prvom mjestu po obolijevanju i umiranju od karcinoma grlića materice.
“Nažalost, kod nas se bolest u dvije trećine novootkrivenih slučajeva otkrije u inoperabilnom, odmaklom stadijumu. Najstarija registrovana pacijentkinja je imala 88 godina, a najmlađa 23. U našoj populaciji, to je bolest koja pogađa žene dobi 45-65 godina, ali se granica obolijevanja opasno spušta u reproduktivnu dob ispod 40 godina”, pojašnjava ljekarka.
Karcinom koji se može spriječiti
Prema riječima dr Čolaković Popović, postoji preko 200 vrsta humanih papiloma virusa, dok svega četrdesetak ima potencijal da izazove karcinom.
“Još sedamdesetih godina Harald zur Hausen je otkrio uzročnu povezanost HPV i raka grlića materice i kasnije za to otkriće dobio Nobelovu nagradu”, kaže ljekarka.
Pojašnjava da su uzročnici karcinoma grlića materice, ali i skoro 50 odsto karcinoma vulve i vagine kod žena visokoonkogeni HPV tipovi virusa 16,18, 31, 33, 45, 52, 58…
Ti tipovi, tvrdi, povezani su sa nastankom i nekih vrsta karcinoma penisa kod muškaraca, kao i anusa i orofaringsa kod oba pola.
“Ali, postojanje HPV infekcije nije dovoljan uslov za nastanak karcinoma grlića materice, već je važno i postojanje drugih faktora rizika koji djeluju kroz protok vremena: rano stupanje u seksulne odnose, promiskuitetno ponašanje, multiparitet, imunološka kompromitovanost, uzimanje oralnih kontraceptiva, pušenje…”, naglasila je Čolaković Popović.
Pojasnila je da je u pitanju bolest koja se može spriječiti, što je razvijeni svijet već odavno prihvatio i primjenjuje.
“Prevencija je najlakši put do zdravlja. Ja volim da dodam – i najjeftiniji za svaki zdravstveni sistem. Da primarna i sekundarna prevencija donose dobar rezultat kod ove bolesti zvanično je objavila Australija: oni su na svoj uspješni skrining program (sekundarna prevencija) još 2006. godine uveli vakcinaciju (primarna prevencija) i objavili su da su karcinom grlića materice skoro eliminisali. Incidenca od ove bolesti kod njih je sada 1/100.000”, kazala je ljekarka.
Podsjetila je da su SZO i Evropsko udruženje ginekologa onkologa pozvali sve zemlje da se pridruže njihovoj inicijativi za smanjenje obolijevanja i umiranja od raka grlića materice, forsirajući vakcinaciju i organizovane skrining programe.
