U okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2026, panel pod nazivom „Trgovina bez čekanja: kako ubrzati protok robe između Zapadnog Balkana i EU“ otvorio je pitanje kako dodatno
pojednostaviti procedure, smanjiti trgovinske barijere i unaprijediti protok robe između regiona i
Evropske unije. Panel je realizovan u partnerstvu sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomska
razvoj iz Srbije NALED.
Moderator, direktor odjeljenja za konkurentnost i investicije NALED Dušan Vasiljević kazao je da
su ekonomije Zapadnog Balkana već povezane sa EU, ali i dalje postoje izazovi kao što su čekanja,
što između ostalog smanjuje konkurentnost.
Pranvera Kastrati, direktorica CEFTA Sekretarijata, ocijenila je da na napredak u ovom regionu
ukazuje podatak da se trgovina među njegovim zemljama uvećala 3,2 puta u posljednjoj deceniji,
odnosno za tri milijarde eura. Među instrumentima koji doprinose otklanjanju barijera posebno je
istakla C+ centralizovanu platformu za carinske administracije koja je uštedjela 12.000 sati čekanja
na granicama. Najavila je da će prelazak na digitalne sertifikate znatno smanjiti vrijeme izdavanja i
troškove. U daljem fokusu biće uvođenje trgovine bez papira i trust usluga, te priznavanje
profesionalnih kvalifikacija koje će doprinijeti cirkulaciji slobodne radne snage u regiji. Studija
CEFTA Sekretarijata pokazuje da njene članice nemaju uporednu prednost na planu proizvodnje.
„Ne možemo biti konkurentni u EU bez uvođenja tehnologije i vlade treba da podstaknu inovacije,
a kompanije shvate da tako mogu povećati konkurentnost“, poručila je ona.
Giorgio Zecca, tim lider za regionalnu saradnju Zapadnog Balkana i generalni direktor za
proširenje i susjedstvo Evropske komisije, kazao je da regionalnu ekonomsku saradnju i evropske
integracije treba posmatrati kao dva procesa koja se međusobno nadopunjuju. On je naglasio da su
za snažniju regionalnu povezanost i privlačenje investicija ključni kvalitetna infrastruktura,
sprovođenje reformi, usklađivanje procedura i standarda sa EU, kao i jačanje administrativnih
kapaciteta. Posebno je istakao potrebu smanjenja usitnjenosti tržišta i pojednostavljenja procedura
koje privrednicima stvaraju dodatne troškove i vrijeme čekanja, uključujući procedure na carini.
„Regionalna ekonomska saradnja i evropska integracija idu ruku pod ruku – što više budemo
usklađivali procedure, standarde i infrastrukturu sa EU, to ćemo stvarati bolje uslove za investicije i
funkcionisanje jedinstvenog regionalnog tržišta“, kazao je Zecca. Istakao je cilj da se kroz
kontinuirani angažman i saradnju sa institucijama EU stvore uslovi za veće investicije, efikasnije
poslovanje i snažnije povezivanje regiona sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Gordana Đurović je navela da su sve
zemlje stare CEFTA-e već članice EU, a da ostale imaju jaz na tom putu. „Progres se dešava, ima
dosta lijepih indikatora koji to potvrđuju. Kako EU priča o strateškoj autonomiji i mi se moramo
tome prilagođavati iako nismo članice. CEFTA nam još uvijek treba kao i Reformska agenda, jer je
ubrzala mjere. Međutim, u brzini i standardima postoje ograničenja koje naš biznis poznaje i to nije
samo vrijeme zadržavanja na granici. Ipak se dešava da naši kamioni ne mogu da uđu u EU“, navela
je ona. Đurović je kritikuje odlaganje primjene standarda te smatra da su predvidljivost,
transparentnost i socijalni dijalog jako važni. Pomenula je i da je Crna Gora privremeno zatvorila
Poglavlje 29 – Carinska unija, ali da i dalje nisu izgrađena mjesta za granične kontrole te da je
ulaganje u integraciju sa EU – investicija.
Violeta Jovanović, izvršna direktorica, NALED, kazala je da ova organizacija 20 godina neumorno
radi na unapređenju poslovnog okruženja u regionu, i to uz podršku partnera, među kojima posebnu
zahvalnost zaslužuje PKCG. Ona je prenijela poruke izvoznika i prevoznika da granice percipiraju
kao prepreku u lancima nabavke koje uvećavaju troškove i štete konkurentnosti. „Svaki sat koji
kamion provede na graničnom prelazu znači rast troškova i vremena isporuke. Sva preduzeća
pogođena ovim su saglasna da kamioni prevoze robu, a ne birokratsku dokumentaciju koja bi
trebalo da dođe do prelaza prije kamiona. Sporo napredujemo na tom polju, a moramo da ubrzamo.
Cilj je da pređemo na granične kontrole koje se zasnivaju na podacima i unaprijed obavljnim
analizama rizika“, rekla je Jovanović. Ističe da digitalizacija doprinosi ovim procesima ali ne
predstavlja magičnu formulu već su potrebne zajedničke kontrole na prelazima, usklađena
infrastruktura i posvećenost partnera sa obje strane granice.
Marjana Davidović, generalna direktorica, Nestlé Adriatik za južni region govorila je o predugom
čekanju na granicama i nepredvidljivim procedurama, što sve predstavljaja mnogo više od
izgubljenog vremena, jer se tako stvaraju dodatni troškove kroz cijeli lanac snabdijevanja, a sve se
to na kraju odražava i na cijene koje plaćaju potrošači. Za kompanije koje posluju širom regiona
važno je usaglašavanje propisa, pojednostavljenje procedura i njihova potpuna digitalizacija.
„Efikasnost mora da se vidi kroz cijeli lanac snabdijevanja. Ako kompanije imaju napredne
digitalne sisteme, a na granici i dalje nose papirnu dokumentaciju i čekaju na sertifikate, gubi se
vrijeme i novac, a to se sve može izbjeći“, kazala je Davidović. Istakla je važnost funkcionisanja
regionalnih centara i zajedničkog poslovanja kompanija na više tržišta što može dodatno
unaprijediti trgovinu i konkurentnost kompanija u regionu.
U okviru serije razgovora „Biznis iza scene: priče koje inspirišu”, koji donosi iskustva iskusnih i
uspješnih privrednika iz Crne Gore i regiona, Radoje Cerović, psiholog i izvršni direktor CS&C
razgovarao je sa Ivicom Tatarom, osnivačem i direktorom kompanije Logate. Tatar je govorio o
nastanku kompanije, razvoju od malog tima usmjerenog na telekomunikacionu industriju do
poslovanja na regionalnom tržištu i iskustvu širenja poslovanja van Crne Gore. Poručio je da
obrazovanje i razvijanje sposobnosti razmišljanja i rješavanja problema ostaju od ključnog značaja,
posebno za mlade koji će svoje karijere graditi u tehnološkom sektoru: „Da bi vam vještačka
inteligencija pomogla, morate da znate cijeli proces od početka do kraja. AI može da vas ubrza, ali
ljudi koji znaju da misle i koji žele da uče i dalje će biti ključni“, kazao je Tatar.
U organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju i Privredne komore Crne Gore i uz podršku Evropske
komisije, na marginama Konferencije održana je svečanost potpisivanja memoranduma o
razumijevanju sedam industrijskih parkova i poslovnih zona sa Zapadnog Balkana sa partnerskim
organizacijama iz Evropske unije (EU) čime je zvanično zaživjelo Partnerstvo industrijskih parkova
Zapadnog Balkana i EU. Partnerstvo je, kao inicijativa koju je omogućilo Vijeće za regionalnu
saradnju (RCC), dio regionalnih ekonomskih rezultata pripremljenih za predstojeći samit
Berlinskog procesa 2026. Inicijativa je zamišljena da ojača poslovne veze industrije iz regiona i EU,
podrži integraciju u evropske lance vrijednosti i olakša razmjenu zelenih praksi između industrijskih
parkova u regionu i Evropskoj uniji. „Danas sklapamo partnerstvo industrijskih parkova sa
Zapadnog Balkana i Evropske unije s jasnom svrhom, a to je da naše firme približimo evropskom
industrijskom sektoru. Naši privrednici su već usko povezani sa evropskim tržištem. Sada je prilika
da tu saradnju dodatno produbimo i pomognemo većem broju firmi sa Zapadnog Balkana da se
uključi u evropske lance vrijednosti a onima koji već snabdijevaju evropske kupce da prošire svoje
poslovanje,“ rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović. „Danas
otvaramo vrata saradnji. Sutra gradimo poslovne veze.“
Izvor: Mediabiro
