Sutkinje kojima je, kako su navele, nezakonito prestala sudijska funkcija pisale su šefici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oani Kristini Popi tim povodom.
U pismu su naglasile da su prinuđene da joj se obrate zbog “ponižavajuće odluke Sudskog savjeta” kojom im je nezakonito konstatovan prestanak sudijske funkcije, zlonamjernim tumačenjem da žene sudije ne mogu obavljati sudijsku dužnost do jednake životne dobi kao muškarci sudije, piše portal gradski.me.
“Time nas je Sudski savjet ne samo ostavio bez posla već i ponizio i očigledno smatrao nižim bićima od muškaraca tretirajući nas u 21. vijeku neprihvatljivo neravnopravnim što je civilizacijski atak nezamisliv za savremeno društvo. Rigidnim tumačenjem normi o uslovima za penzionisanje žena sudija Sudski savjet je žene sudije brutalno diskriminisao u odnosu na muškarce sudije utvrđujuće da im prestaje sudijska dužnost sa 64. godine života – dvije godine ranije nego sudijama muškarcima”, kazale su stukinje.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, kako su precizirale, propisuje da žene stiču starosni uslov za starosnu penziju sa 64 godine života, a muškarci sa 66 godina.
“Ta odredba morala se u primjeni tumačiti na način da se spriječi svaki vid diskriminacije žena po osnovu pola, a to bi značilo da žena ostvaruje uslove za penziju sa 64 godine isključivo ako to želi. Jedino tumačenjem da je u pitanju pravo koje žena može ali ne mora koristiti može oduzeti diskriminatorski aspekt ovoj normi. U protivnom Sudski savjet je ovu normu morao izuzeti iz primjene”, navode sutkinje.
Sudski savjet, upravo u ovom mandatu, smatraju, iskazao je jasan stav da smatra da je član 17 stav 1 i 2 Zakona o penzijskom osiguranju nesaglasan sa Ustavom i da diskriminiše žene, zbog čega je pred Ustavnim sudom Crne Gore pokrenuo postupak ispitivanja saglasnosti te odredbe sa Ustavom Crne Gore i donio odluku da se taj član ne primjenjuje do odluke Ustavnog suda.
“Nažalost Sudski savjet nije istrajao u toj odluci već je iz razloga i motiva koji su očigledno zlonamjerni, u vrijeme kada su sudije na godišnjem odmoru, 3. avgusta donio odluku da određenom broju žena sudija prestaje sudijska funkcija po osnovu navršene 64 godine života, ponižavajući tako žene sudije, ali i sudijsku časnu profesiju, te konačno i sami sebe”, ističu sutkinje.
Navode i da je Evropski sud pravde zaključio da sve dok država članica radi ponovnog uspostavljanja jednakog postupanja ne izmijeni svoje zakonodavstvo koje diskriminiše određene kategorije po osnovu jednakog tretmana zaposlenih dužna je i onim zaposlenim koji su diskriminisani dodijeliti pravo koje imaju ostali, a koje im je uskraćeno diskriminatorskom normom.
“Jasno za sve, pa i za Sudski savjet u kom sjedi profesor radnog prava i četvorica sudija. Šta je onda motivisalo ili natjeralo članove Sudskog savjeta da ponize i “otjeraju” iz sudova žene sudije zato što imaju 64 godine života, moraće oni da odgovore sebi i javnosti”, ističu sutkinje.
Stav o nedopustivosti ovakvog vida diskriminacije žena iskazan je, kako navode, i od Komisije EU u povodu reforme poljskog pravosudnog zakonodavstva.
“Imajući u vidu težinu diskriminatorske odluke Sudskog savjeta i njene posljedice po žene sudije kojima je oduzeta sudijska funkcija, ne po sili zakona, već silom na njihova prava očekujemo da u ime Delegacije EU u Crnoj Gori obavijestite Sudski savjet i javnost Crne Gore o neprihvatljivosti ovakvih odluka i nužnosti da se jednako tretiraju žene i muškarci sudije u pogledu svih prava pa i prava da sudijsku dužnost obavljaju do iste životne dobi, ukoliko žena sudija to želi”, poručile su sutkinje.
Pismo su potpisale Svetlana Vujanović (ranija sutkinja Vrhovnog suda), Lidija Ivanović (ranija sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore), Miljana Pavlićević (ranija sutkinja Višeg suda u Podgorici), Dragica Vuković (ranija sutkinja Višeg suda u Podgorici), Senada Hasanagić (ranija sutkinja Privrednog Suda Crne Gore), Dragica Stojanović (ranija sutkinja Višeg suds za prekršaje), Dragica Kovačević (ranija sutkinja Višeg suda za prekršaje), Vesna Šćepanović (ranija sutkinja Višeg suda za prekršaje), Milanka Kaluđerović (raniji sutkinja Suda za prekršaja u Podgorici) i Vesna Pavišić (ranija sutkinja Osnovnog suda u Cetinju).
