stičući nesrazmjeran i razarajući socio-ekonomski uticaj Covida 19 na žene i djevojke na globalnom nivou, šef UN-a Antonio Guteres, pozvao je u ponedjeljak na ulaganje velikog napora kako bi se spriječio gubitak ,,godina čak i generacija“ vrijednih napretka u pogledu osnaživanju žena u ovoj globalnoj situaciji pandemije.
U obraćanju virtuelnoj gradskoj vijećnici sa mladim ženama iz organizacija civilnog društva, generalni sekretar je rekao da je globalna pandemija već preokrenula decenije ograničenog i krhkog napretka na polju rodne ravnopravnosti i ženskih prava.
,,Rizikujemo da izgubimo generaciju ili čak i više dobiti“, upozorio je on.
Gospodin Gutjeres je naglasio vitalnu ulogu koju žene igraju kao zdravstveni radnici, osnovno osoblje, nastavnici i njegovatelji, pomažući milionima širom svijeta- kako unutar tako i van svojih domova.
Međutim, malo njih je prepoznato zbog trajnih nejednakosti i pristrasnosti. U isto vrijeme, mnoge žene koje rade u neformalnom sektoru prepuštene su finansijskoj nesigurnosti, bez redovnih prihoda ili efikasnih mreža socijalne zaštite.
,,Pandemija je razotkrila svoj stepen uticaja na fizičko i mentalno zdravlje, obrazovanje i učešće radne snage“, rekao je gospodin Gutjeres, na osnovu pristiglih uzmemirujućih izvještaja iz cijelog svijeta, o ogromnom porastu rodno zasnovanog nasilja, ,,jer su mnoge žene efikasno ograničene na njihove zlostavljače, dok su resursi i podrške preusmjereni.“
,,Ukratko, pandemija razotkriva i pogoršava značajne prepreke sa kojima se žene suočavaju u ostvarivanju svojih prava i ispunjenju svojih potencijala“, kazao je on.
Sastanak gradske vijećnice u ponedeljak redovan je događaj u kalendaru UN-a, ali uglavnom je organizovan na bočnim linijama godišnjeg zasijedanja Komisije za status žena. Ove godine je odloženo zbog pandemije i održalo se virtuelno, s tim da su hiljade aktivistkinja i braniteljki ženskih prava učestvovale na daljinu.
Ovdje smo da saslušamo
Generalni sekretar je naglasio da je njegov glavni cilj tokom rada u gradskoj vijećnici bio da sluša, a ne samo da razgovara, te je podstakao učesnike da postavljaju svoja pitanja i podijele svoje mišljenje.
Marta, aktivistkinja iz Poljske, govorila je o porastu populizma i nacionalizma u Evropi, koji rizikuje demokratiju i ljudska prava. Pitala se kako da se pozabavi ovim izazovom, posebno u uslovima globalne krize.
Kao i šef UN-a, Nina iz Gruzije složila se da je ženski rad potcijenjen i da je pandemija na njih postavila dodatne odgovornosti.
,,Dok mi pokušavamo da razotkrijemo šta je sve pandemija prouzrokovala, mislim da je za nas važno da ponovo shvatimo nevidljive barijere sa kojima se žene suočavaju u cilju ekonomskog osnaživanja“, reklaje ona.
Neki učesnici su poslali pisana pitanja koja je čitala Phumzile Mlambo- Ngcuka, šefica UN Žena, UN agencije koja globalno promoviše jednakost polova.
Pokrenuta pitanja su pokrivala porast tinejdžerske trudnoće tokom pandemije, zaštitu branitelja ljudskih prava, podršku osobama sa invaliditetom i potrebu za borbom protiv rasizma.
,,Oduševljeni smo što žene širom svijeta u ovom trenutku imaju priliku da razgovaraju sa generalnim sekretarom UN-a o njihovim problemima i zabrinutostima, i da čuju od njega odgovore. Iako današnja Gradska kuća pokušava povezati žene, djevojke i nebinarne ljude širom svijeta sa generalnim sekretarom UN-a, trenutak je i da prepoznamo glas svih onih koji nisu u ,,sobi“, za čije potrebe i brige nastavljamo dalje da se borimo. Civilno društvo i ženski pokreti nepokolebljivi su partneri u nastojanju da imenuju i riješe nejednakosti koje su porasle tokom Covida 19 i da žene postave u centar oporavka“, kazala je Gđa Mlambo-Ncuka, koja je bila moderatorka ovog online događaja.
Žene i djevojke u centru oporavka
U svojoj primjedbi, šef UN-a je podsjetio na UN-ov podnesak o politici objavljen u aprilu, u kojem se apeluje na vlade da žene i djevojke- njihovo uključivanje, predstavljanje, prava i zaštitu – stave u središte svih napora za rješavanje i oporavak od Covida 19.
Prva faza, rekao je g. Gutjeres, bila je da nacije zauzmu ,,holistički pogled“ pandemijskog uticaja na zdravlje.
,,Sve žene imaju pravo na kvalitetne i pristupačne usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Vlade imaju odgovornost da osiguraju da žene i djevojke mogu da pristupe ovim uslugama, čak i tokom krize“, rekao je, pozivajući se na zdravstvene sisteme koji udovoljavaju potrebama i stvarnosti svih-uključujući žene i djevojke.
,,To znači davanje prioriteta i finansiranje primarne zdravstvene zaštite i univerzalnog zdravstvenog pokrivanja“, dodao je generani sekretar, istovremeno dajući prednost zaštiti žena od rodno zasnovanog nasilja u nacionalnim Covid 19 planovima.
Ublažavanje socijalnih i ekonomskih uticaja
Jednako je važno stavljanje novca u ruke žena koje rade i u formalnoj i neformalnoj ekonomiji, nastavio je šef UN-a.
,,Novčani transferi, krediti i pozajmice treba da budu usmjereni na žene kako bi se ublažio neposredni uticaj gubitka posla i povećanih odgovornosti za njegu“, rekao je on.
Vlade bi trebalo da prošire mreže socijalne zaštite i prepoznaju vrijednost nevidlivog i neplaćenog rada u oblasti njege, jer ubrizgavaju podsticajna sredstva da bi svoje ekonomije vratile na posao.
Radeći na ovaj način, oni će se pozabaviti ranjivostima koje žene doživljavaju, osiguraće centralnu ulogu žena u ekonomskom životu i dugoročno će doprinijeti održivom razvoju i inkluzivnijim i otpornijim ekonomijama, objasnio je Gutjeres.
Ekonosmki reset
Istakao je da je pandemija pokazala ,,ono što svi znamo“, da su milenijumi partijaharta rezultirali svijetom u kojem dominiraju muškarci sa kulturom u kojoj dominiraju muškarci i koja šteti svima- ženama, djevojkama, muškarcima i dječacima.
,,Jasno je da se ne možemo vratiti neuspjelim politikama koje su rezultirale krhkošću koju vidimo oko sebe- u zdravstvenim sistemima, u socijalnoj zaštiti,u pristupu pravdi. Ovo je vrijeme za obnovu ravnopravnijih, inkluzivnijih i otpornijih društava. Naša mapa puta je Agenda 2030 za održivi razvoj“, kazao je šef UN-a.
,,Moramo iskoristiti priliku ekonomskog resetovanja kako bismo osigurali prava na život, dostojanstvo i sigurnost.“
Oporavak prevazilazi vlade
Zajedno sa vladama, privatni sektor, akademske institucije i civilno društvo trebalo bi da budu u potpunosti angažovani u radu na boljem oporavku, rekao je Gutjeres.
On je pozvao na zaštitu i proširenje građanskog prostora kako bi organizacije civilnog društva mogle igrati svoju punu ulogu.
,,Iz ove krize takođe moramo izaći sa ravnopravnim vođstvom i zastupljenošću žena“, dodao je šef UN-a.
Nastavio je sa prepoznavanjem žena lidera, zvaničnika i zdravstvenih radnika zbog njihove empatije, saosjećanja , komunkacije i donošenja odluka zasnovanih na dokazima, boreći se protiv pustošenja koje je izazala pandemija.
,,Njihove akcije pokazuju vrijednost inkluzivnosti. Razumno je: udvostručavanje resursa, kapaciteta i stručnosti koje ulažemo u donošeje odluka koje koriste svima“, kazao je šef UN-a, pozivajući se na rodni paritet i dovodeći više žena na rukovodeće pozicije.
Značajna godina
Generalni sekretar je primijetio da je 2020. u sebi sadrži nekoliko važnih obilježja. Dvadeset peta je godišnjica Pekinške Deklaracije, dvadeseta je godina Rezolucije Savjeta bezbjednosti 1325 o ženama, miru i bezbjednosti; i prva je godina Dekade akcija na ciljevima održivog razvoja, koju čine ključna dostignuća u rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.
U tom smislu, on je ojačao svoju odlučnost da unaprijedi ženske prioritete i osigura njihova jednaka prava i učešće u mirovnom i bezbjedonosnom programu, o klimatskim promjenama, o izgradnji inkluzivnih ekonomija, i o smanjenju i uklanjanju digitalne podjele kako bi žene imale jednake uloge u dizajniranju tehnologija budućnosti.
