Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, u svojstvu institucionalnog mehanizma za praćenje sprovođenja politike rodne ravnopravnosti, pažljivo je pratilo komunikaciju opšte i stručne javnosti koja je uslijedila nakon zabrane održavanja kulturnog događaja na temu nasilja nad ženama.
,,Postizanje rodne ravnopravnosti jedan je od najvažnijih prioriteta svih demokratskih društava, a posebno onih koja teže unapređenju ljudskih prava. Crna Gora ozbiljno pristupa evropskoj agendi u cilju reformskih procesa i izgradnje društva koje promoviše poštovanje ljudskih prava I rodne ravnopravnosti”, navodi se u saopštenju Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Kako dodaju, ovo ozbiljno pitanje zahtijeva kontinuiranu pažnju i angažovanje svih činilaca u društvu. Imajući u vidu statističke pokazatelje koji ukazuju na postojeću nejednakost i diskriminaciju u određenim oblastima djelovanja, ističemo da rodna ravnopravnost, odnosno pitanje eliminacije diskriminacije žena, nikako nije “izlizana tema”, kao što se moglo čuti prethodnih dana, pa makar to bio i lični stav pojedinca ili pojedinke.
Pojašnjavaju da kroz različite inicijative (zakonodavne i strateške politike, edukacije i kampanje) zajednički se mora raditi na stvaranju inkluzivnog društva u kome se cijeni različitost i poštuju ljudska prava svih, bez obzira na rod, identitet i seksualnu orijentaciju.
,,Stoga je važno da prepoznamo i tretiramo rodno zasnovano nasilje kao društveni problem, koji zahtijeva sveobuhvatan pristup. Tvrdnje da je ova tema “izlizana” ili da služi propagandi ne samo da ignoriše stvarnost mnogih žena koje su pretrpjele nasilje, već i utiče na borbu protiv ovog problema. Važno je da svi zajednički nastavimo da radimo na podizanju svijesti i prevenciji i zaštiti žrtava rodno zasnovanog nasilja”, navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva ističu da su kulturno-umjetničke institucije moćno sredstvo za podizanje svijesti o svim važnim temama, a posebno o fenomenu rodno zasnovanog nasilja koje je itekako prisutno u Crnoj Gori.
