Kako OECD obavi novo PISA testiranje, tako Crnu Goru nekoliko dana obuzme opšte razočaranje, upiranje prstom u učenike i nastavnike, a onda sva priča uglavnom bude zaboravljena.
Upravo tako je i ovog puta, kada smo još jednom saznali kako su naši učenici među onima koji su pokazali najslabije znanje u poređenju sa ostatkom Evrope. I dok se jedni tješe time kako u regiji ima mnogo gorih, a drugi onim da je prethodnih godina bilo ‘manje gore’ nego sad, pitanje je da li u Crnoj Gori danas iko, mimo prosvjetne zajednice, taj problem uopšte i želi da sagleda na valjan, nepristrasan način.
Ni prije nije bilo naročito bolje
Iako je dio političkih subjekata požurio da takve rezultate poveže sa onim što se u Crnoj Gori dešava u protekle tri godine, to baš i nije naročito smislen argument. Jer, i u doba prethodnih vlasti i drugačijih političkih okolnosti, rezultati naših tinejdžera prilikom PISA testiranja bili su jednako zabrinjavajući.
I dok jedni upiru prstom u učenice i učenike, a drugi u nastavni kadar, a bez želje za ‘odbranom’ bilo koga – reklo bi se kako ‘zasluge’ za ovakve rezultate pripadaju najprije cjelokupnom sistemu obrazovanja i samim obrazovnim programima.
Nema vrhunskog sistema bez optimalnog ambijenta
No, čini se kako je pravo pitanje i kakav sistem obrazovanja uopšte i može biti uspostavljen u državi u kojoj vlasti smjenjuju ispitni centar zato što su – oboreni učenici koji su prepisivali na testovima? Ukoliko ste zaboravili, upravo to dogodilo se prije nešto više od pola godine.
Bivši ministar prosvjete Slobodan Backović kao uzrok vidi čitav niz faktora, za koje napominje kako su već duže problemi sa kojima je suočeno crnogorsko obrazovanje.
“Može se reći da su ovi rezultati posljedica svih problema koje je imao obrazovni sistem i do 2018. godine – društveni ambijent, nedovoljno finansiranje sistema, nedostatak školskog prostora, neodgovarajući obrazovni programi, reproduktivni oblik nastave, politizacija i klerikalizacija sistema”, nabraja on.
