Zahvaljujući popisu, država će prvi put dobiti baze podataka za uspješno vođenje regionalne, populacione, odnosno ekonomske politike, ističe demograf Miroslav Doderović.
On će nam omogućiti da se dođe do saznanja o domaćinstvima, broju stanovnika, nekretninama, stanovima i on će nam omogućiti da se formiraju baze podataka koje mogu biti pogodne za formiranje određenih strategija i za uspješno upravljanje u prostoru Crne Gore”, kaže Doderović za Radio Crne Gore.
Da nam neki podaci, naročito oni sa sjevera, neće ići na ruku, već naprotiv, moraće nas i te kako zabrinuti, smatra ekspert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović.
“Zalud ćemo se mi prebrojavati u nacionalnom, jezičkom smislu i vjerskom određenju, ako ćemo imati gradova, sela, zaseoka u kojima se neće imati sa kim govoriti ni na crnogorskom, ni na srpskom, hrvatskom, albanskom ili bošnjačkom jeziku, u kojima nećemo imati djece da pohađaju škole i da uče te jezike. Zalud ćemo se mi prebrojavati na način na koji smo se prebrojavali ako u mnogim gradovima nemamo dovoljno zdravstvenih ustanova, nemamo dovoljno ljekara, nemamo dovoljno prosvjetnih radnika i drugog slučajnog kadra”, ističe Lacmanović.
Slaže se profesor Doderović da će popis pokazati da u dobrom dijelu sjevernog regiona imamo proces iseljavanja, zatim velike nezaposlenosti, slabijeg kvaliteta zdravstvenih i školskih ustanova. Isto tako, kaže Doderović, popis će pokazati i da na sjeveru pojedine opštine, kao što su Rožaje, Petnjica, Plav i Gusinje, nemaju toliko alarmantne podatke kada je riječ o broju stanovnika.
“Isto tako će pokazati da u središnjem dijelu Crne Gore je katastrofalno stanje u oblasti opština Cetinje, Nikšić, Danilovgrad, isto tako veliko iseljavanje iz okruženja podgoričke opštine, mislim na onaj ruralni dio, da će biti isto tako loši rezultati za prostor Herceg Novog i da će biti loši rezultati za Ulcinj. Popis će isto tako pokazati da imamo dosta stranaca na našoj teritoriji”, dodaje Doderović.
