Najava predsjednika Jakova Milatovića da će inicirati donošenje Zakona o obeštećenju žrtava logora sa Golog otoka od 1948. predstavlja peti pokušaj da se rehabilituju nekadašnji politički zatvorenici iz Crne Gore, koji su bili na strani Moskve u sukobu Staljinovog Sovjetskog Saveza sa Jugoslavijom Josipa Broza Tita.
Prema dosadašnjim procjenama od 1948. do 1956. zatvoreno je preko 16.000 ljudi, među kojima je iz Crne Gore bilo oko 3.300, što je proporcionalno broju stanovnika bio najveći broj.
U odnosu na izvore, različite su procjene o broju preminulih u logoru – od 300 do 500 ljudi.
Milatovića je podržala Akcija za ljudska prava (HRA) koja je tri puta bezuspješno inicirala izradu Zakona kojim bi bili rehabilitovani i obeštećeni crnogorski zatvorenici sa Golog otoka.
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević za Radio Slobodna Evropa navodi da je rehabilitacija važna za uspostavljanje kulture ljudskih prava i ispravljanje nepravde.
Na drugoj strani profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Adnan Prekić za RSE ocjenjuje da je ovim predlogom Milatović pokušao da simplifikuje jedno veoma teško i kompleksno pitanje.
Poziva ga da najprije odgovori kako će odvojiti one koji su na Golom otoku bili bez razloga i one koji su bili sa razlogom.
