Pet lekcija iz COVID-19 za fokusiranje roda u krizi

Piše: Objavljeno: 24/08/2022
featured image

Foto: UN Women/Uma Bista

Pandemija COVID-19 produbila je tri međusobno povezane krize koje prijete ženama i djevojčicama širom svijeta: nagli nivoi rodno zasnovanog nasilja, nagli gubici u zapošljavanju i rast neplaćenog rada u vezi sa pružanjem usluga njege.

Od početka pandemije, sedam od 10 žena kazalo je da je zlostavljanje od strane partnera postalo češće. Takođe postoji 19,7 miliona manje plaćenih poslova za žene širom svijeta, u poređenju sa 10,2 miliona manje poslova za muškarce. A na osnovu rezultata istraživanja iz 16 zemalja, žene su 2020. vodile 29% više u vezi sa njegom i staranjem oko djece (nedjeljno) nego muškarci.

Zajedno sa ubrzanim klimatskim katastrofama i geopolitičkim sukobima, ove krize rizikuju da preokrenu teško stečeni napredak u oblasti rodne ravnopravnosti. Sprječavanje takvog slabjenja u oblasti rodne ravnopravnosti i obezbjeđivanje rodno ravnopravnije budućnosti presudno zavisi od efektivnih akcija vlada.

Oslanjajući se na jedinstveni globalni skup podataka od blizu 5.000 mjera odgovora na COVID-19 koje je usvojilo 226 zemalja i teritorija, novi izvještaj UN Women-a i UNDP-a identifikuje ključne prioritete za stavljanje roda u srž napora za oporavak i spremnost za buduću krizu.

Slijedi pet lekcija koje ne možemo da zanemarimo:

1. Podržite feminističke pokrete i organizacije za ženska prava

Feministički pokreti i organizacije za ženska prava igraju važnu ulogu kao zastupnici, čuvari i pružaoci usluga tokom kriza svih vrsta. U prvoj godini pandemije, uprkos vladinim ograničenjima, žene su organizovale više od 7.000 demonstracija u 139 zemalja i teritorija. Najmanje jedna trećina ovih demonstracija zahtijevala je akciju protiv rodno zasnovanog nasilja.

Rana i uporna zvona za uzbunu koja su feministkinje oglašavale u vezi sa „pandemijom u sjenci“ nasilja nad ženama i djevojčicama pretočena u konkretne političke rezultate: Naša analiza je pokazala da su zemlje sa najjačim feminističkim pokretima prije pandemije usvojile u prosjeku još tri mjere za rješavanje takvog nasilja tokom krize od onih sa slabim kretanjem, nezavisno od nacionalnog dohotka, piše unwomen.org.

Na Fidžiju, aktivistkinje i ženske organizacije provele su decenije radeći na pružanju usluga preživjelima, lobirajući za bolje zakonodavstvo i zalažući se za povećanu osjetljivost policije i drugih aktera. Ovo je postavilo osnovu za jedan od najsveobuhvatnijih odgovora na nasilje nad ženama i djevojčicama bilo koje zemlje tokom pandemije.

Podrška feminističkim pokretima je ključna kako bi se osiguralo da se glasovi žena čuju i da se njihove potrebe zadovolje tokom pandemije i nakon nje.

2. Proširiti zastupljenost i liderstvo žena

Demokratski procesi su zagovornicima rodne ravnopravnosti i drugim progresivnim akterima pružili ključne ulazne tačke za oblikovanje nacionalnih odgovora na pandemiju.

Izvještaj pokazuje da su, nezavisno od nacionalnog dohotka, zemlje sa jačom demokratijom ili većom zastupljenošću žena u parlamentima usvojile veći broj rodno osjetljivih mjera od zemalja bez tih karakteristika. Iako je vrlo malo zemalja uopšte preduzelo bilo kakvu akciju u vezi sa neplaćenom njegom, one sa visokim udijelom žena u parlamentu su u prosjeku preduzele jednu mjeru njege više od zemalja sa niskim udjelom, nezavisno od BDP-a.

Meksiko je 2018. postigao rodni paritet u oba doma parlamenta. U roku od dvije godine, Zastupnički dom je usvojio inicijativu koju su promovisale feminističke zakonodavce, a kojom bi njega postala ustavno pravo i kako bi se stvorio nacionalni sistem njege (koje još treba da ratifikuje Senat).

Ipak, žene su uglavnom bile isključene iz hitnih radnih grupa tokom pandemije: u 130 zemalja i teritorija, samo 24 odsto članova radne grupe za COVID-19 bile su žene. Značajan napredak u pogledu rodne ravnopravnosti zavisiće od povećane zastupljenosti žena u donošenju odluka – kako u vremenima krize, tako i u drugim slučajevima.

3. Investirajte sada da biste povećali otpornost na buduće šokove

Uspješan odgovor počinje prije krize, a ne posle.

Za efikasno suočavanje sa vanrednom situacijom COVID-19 ključna je bila postojeća infrastruktura: zemlje sa snažnim javnim službama i rodno odgovornim sistemima socijalne zaštite mogle bi se osloniti na ove strukture kako bi brže i efikasnije pružile podršku.

Ovo je dobrim dijelom bilo pitanje resursa. Od ublažavanja ekonomskih uticaja do podrške žrtvama nasilja, mnoge zemlje na globalnom sjeveru bile su u stanju da iskoriste i prilagode postojeće sisteme pružanja usluga kontekstu pandemije.

Druge zemlje su improvizovale sa različitim stepenom uspjeha. Zemlje sa niskim prihodima u Africi i Aziji, na primjer, često su imale muke u svom odgovoru zbog fiskalnih ograničenja.

Uprkos takvim ograničenjima, najmanje 15 zemalja – uključujući Brazil, Bangladeš i Liberiju – proširilo je socijalnu zaštitu na radnike u neformalnom sektoru, uz posebne odredbe za žene u neformalnoj ekonomiji.

Ali opasnost od štednje koja guši napredak ostaje. Velike investicije i na nacionalnom i na globalnom nivou biće ključne za podršku oporavku i izgradnju otpornosti za budućnost.

4. Iskoristite digitalne tehnologije za rodnu ravnopravnost

U svijetu koji je sve više online, digitalni alati imaju veliki potencijal i za aktiviste i za vlade. Tokom COVID-19, takve tehnologije su održavale feministički aktivizam na mreži, istovremeno omogućavajući inovacije u politici i brzo uvođenje podrške, dosežući grupe žena koje su često ostavljene u „normalnim vremenima“.

Više od 100 zemalja – uključujući Japan, Šri Lanku i Ugandu – koristilo je digitalne alate za prilagođavanje telefonskih linija i psihosocijalne podrške žrtvama nasilja.

Zemlje su takođe mogle da prošire obuhvat i ubrzaju isporuku rodno osjetljivih mjera socijalne zaštite zahvaljujući digitalnim tehnologijama. U Togu, na primjer, potpuno digitalni program transfera gotovine za neformalne radnike dostigao je 30.000 primalaca u roku od dva dana od pokretanja. Do 2021. godine, žene su činile 63% od preko 800.000 korisnika.

Istovremeno, stalne rodne razlike u pristupu digitalnoj i finansijskoj infrastrukturi i dalje isključuju žene, posebno one iz marginalizovanih grupa. Premošćavanje takvih praznina u digitalnom pristupu biće ključno za osiguranje da žene ne budu ostavljene tokom budućih kriza.

5. Ojačati podatke i dokaze o rodu tokom kriza i nakon njih

Podaci u realnom vremenu o rodno uslovljenom uticaju pandemije bili su od ključnog značaja za argumentaciju za rodno osjetljive mere oporavka, kao i za praćenje šta je funkcionisalo u odgovorima vlade.

Pandemija je podstakla inovacije u prikupljanju podataka, kao što je korišćenje netradicionalnih izvora podataka od strane UN Women-a uz pomoć partnerstava sa vladama, operaterima mobilnih telefona i kompanijama za istraživanje tržišta za sprovođenje brzih rodnih procjena.

Podaci dobijeni kroz ove procene korišćeni su za zagovaranje dodatnih resursa za podršku ženama i djevojčicama u Gruziji, Indoneziji i Ukrajini.

Planovi za oporavak od krize koji efikasno odgovaraju na potrebe žena i djevojčica zavise od sposobnosti vlada da identifikuju koje su to potrebe. Proširenje prikupljanja i korišćenja sveobuhvatnih rodnih podataka mora biti prioritet u borbi za rodno ravnopravnim politikama i strukturama.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content