Pejaković: Čeka nas duže razdoblje visokih kamata

Piše: Objavljeno: 06/01/2023
featured image

Foto: Pobjeda

Globalno se očekuje duže razdoblje visokih kamatnih stopa dok ne oslabe inflacioni pritisci, a takva politika po svim prognozama dovodi do recesije, kazao je Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković, ukazujući da su manji sistemi, poput crnogorskog, i te kako podložni tim eksternim faktorima.

Pejaković navodi da analize pokazuju da će tražnja za kreditima umjereno rasti u narednih šest mjeseci, ali i da projekcije regionalnih kretanja ukazuju da će se zaoštriti uslovi dobijanja kredita. Međutim, za dugogodišnje klijente sa kvalitetnim tržišnim udjelom u branši, on ne vidi problem da budu adekvatno praćeni kako za operativno poslovanje, tako i za investicije.

– Projekcija analitičara je da će inflacija na godišnjem nivou u Crnoj Gori u 2022. biti i do 20 odsto, uz statistički prikaz rasta cijena nekih životnih namirnica od 50 odsto, ali i značajan rast cijena kako nekretnina, tako i usluga. Prosječna cijena kreditnih zaduženja klijenata banaka od oko šest odsto na godišnjem nivou izgleda prilično dobro. Prosjek se mjeri kroz efektivnu kamatnu stopu, gdje su prikazani svi troškovi prilikom zaduženja. Pojašnjenja radi, značajno ljepšu opštu sliku aktivnih kamata daje zaduženje najboljih pravnih lica koja su u većem dijelu prošle godine mogla ostvariti zaduženje ispod tri odsto na godišnjem nivou, što značajno utiče na prosjek – istakao je Pejaković.

Navodi da kvalitet bankarskog sistema i postignuti rezultati tokom 2022. godine ulivaju povjerenje svim klijentima banaka u Crnoj Gori.

– Kontinuirana supervizija, ocjene likvidnosti i solventnosti od strane regulatora, značajno su jače od zakonom i podzakonskim aktima propisanih. Naglasio bih i usklađenost zakonske regulative sa međunarodnim standardima za bankarsko poslovanje, kao i prihode banaka prikazani kroz mjesečne i kvartalne izvještaje. Prethodno pomenuto i zvanični podaci nam daju osnovu za vrlo pozitivan stav. Dobra kapitalizovanost, uz kvalitetne prihode i dobit na kraju tekuće godine, gdje će značajan dio biti dodat kapitalu, unaprijeđeno iskustvo i regulatorni okvirom u odnosu na krizu 2007. omogućava da kao sistem pripremljeniji uđemo u ekonomski i finansijski izazovnu 2023. godinu – rekao je Pejaković.

On smatra da je kamata na štednju od 2,5 odsto na godišnjem nivou, koju je u ponudi u našem bankarskom sistemu, vrlo primamljiva u eurozoni.

– Da li će na nivou sistema cijena depozita rasti, stagnirati ili padati teško je reći, jer svih 11 banaka su priča za sebe. Upravni odbori banaka postavljaju strategiju u skladu sa raspoloživim resursima i postavljenim ciljevima. Likvidnost od preko 1,9 milijardi eura ukazuje da imamo vrlo likvidan bankarski sistem, što je dobro sa više aspekata, ali i trošak za banke ukoliko nemate kvalitetnih projekata koji apliciraju za kreditnu podršku. Podatak da je oko 82 odsto depozita, depozit po viđenju, utiče značajno na ukupan iznos likvidnih sredstava, ali i zamagljuje sliku prosječne kamate na depozite koju analitičari vole da stave u kontekst sa aktivnim kamatnim stopama. Takozvani spread, ili razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa je dobro izbalansiran, sadrži u sebi rizik i cijenu obezbjeđenja sredstava, što ukazuju bankarski pokazatelji i ostvareni prihodi banaka – objašnjava Pejaković.

Ukazuje da tržišno poslovanje daje razne mogućnosti. Višak likvidnosti, volja akcionara za ekspanzijom i vizija pogodnosti za rast, uz volju druge strane koja želi da preusmjeri svoj kapital, svakako daje prostor za dalja spajanja.

– Sa druge strane, pozdravio bih ulazak ili osnivanje još neke banke u Crnu Goru. Ne treba razmišljati u uskim okvirima. Volio bih da vidim Crnu Goru kao regionalni, evropski, a zašto da ne i svjetski finansijski centar. Geografska pozicioniranost, razvijenost telekomunikacija, ljudski resursi su značajni elementi koje ispunjavamo. Ono što nam nedostaje jeste politički faktor, od lokalne stabilnosti do voljnog momenta međunarodno prisutnih velikih igrača koji bi prepoznali naš prostor, gdje nije u pitanju ljubav već lukrativni, interesni zahtjevi, a prevashodno kroz poreske stimulacije, jer se radi globalno, a plaćaju porezi lokalno.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Skip to content