Pejaković: Banke će zaštititi klijente koji imaju kredite sa varijabilnom kamatom

Piše: Objavljeno: 21/09/2022
featured image

Foto: Ilustracija, pexels

Zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a banke će sagledati mogućnosti i definisati programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom, najavio je za Portal RTCG generalni sekretar Udruženja banka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Dok polako ulazimo u najavljivanu ekonomski tešku jesen Pejaković kaže da u bankarskom sistemu zime nema. Navodi da je stabilan i smatra da bi bilo bolje da je još neki segment naše privrede uređen poput bankarskog. Tvrdi da je taj sektor spreman da odgovori svim izazovima.

Raste, kaže, iznos odobrenih kredita i za fizička i pravna lica. Ipak ne ohrabruje podatak da su pravna lica dominantno uzimala kredite za likvidnost a fizička gotivnske nenamjenske. Rast kamata ne primjećuje. Klijentima koji imaju kredite sa fiksnom kamatnom stopom i uredno vraćaju kredite poručuje da ne brinu za promjene kamata kod ECB.

I štednja je, kaže, sve veća. Pejaković navodi da su ukupni depoziti u crnogorski bankama na kraju jula dostigli novi rekord – čak 4,611 milijardi eura. Sve je, navodi, više stranaca koji kod nas štede i to vidi kao izraz povjerenja u naš bankarski sistem.

Svima koji su u mogućnosti preporučuje da štede, a zaduživati se kaže treba prema potrebma i mogućnostima a ne za potrošnju i bez analize.

  • Kako biste ocijenili trenutno stanje u bankarskom sistemu CG? Ako stanje u bankarskom sistemu ocjenjujete dobrim, da li građani i privreda mogu očekivati pomoć kako je to bio slučaj u vrijeme kovid krize?

– Ocjenu bankarkog sistema daje regulator, a to je kod nas CBCG koja tumači pokazatelje poslovanja po međunarodnim standardima Bazela III a ne same banke, ili UBCG. Prema raspoloživim podacima, pokazatelji poslovanja na nivou sistema su vrlo kvalitetni i znatno iznad zakonom propisanih, kako u pitanju solventnosti, tako i likvidnosti koja se duži period drži na vrlo visokom nivou, što daje sigurnost kako samim bankama tako i klijentima banaka. U skladu sa izvorom sredstava, ročnošću i rizičnim profilom klijenta, banke su uvijek spremne da plasiraju odgovarajući iznos sredstava.

  • Kakva je trenutno tražnja za kreditima s obzirom na to da je nakon projekta Evropa sad došlo do većeg zaduženja? Koliko je kredita odobreno od početka godine do danas (fizička i pravna lica)? Kakvo je učešće kredita sa varijabilnim stopama u ukupnim kreditima i da li je to problem za bankarski sistem? Da li raste iznos rizičnih kredita?

– Ukupni plasmani su na nivou od preko 3,4 milijarde eura. Banke su, za sedam mjeseci ove godine, odobrile 826,8 miliona novih kredita, što je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, 74 odsto više u odnosu na 2020, i 27 odsto više u odnosu na pretkriznu 2019. U periodu januar-jul 2022.godine novoodobreni krediti pravnim licima iznosili su 503,95 miliona eura. Pravna lica su dominantno uzimala kredite za likvidnost za obrtna sredstva u iznosu od 286,02 miliona eura, realizaciju investicionih programa 65,35 miliona eura, refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 60,66 miliona eura i kredite za nabavku osnovnih sredstava u iznosu od 49,82 miliona eura. Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa za novoodobrene kredite u julu 2022. godine iznosila je 3,30% za likvidnost za obrtna sredstva, 3,66% za realizaciju investicionih programa, 5,09% za refinansiranje obaveza prema drugim bankama i 3,89% za nabavku osnovnih sredstava.

Na osnovu podataka Kreditnog registra, za prvih sedam mjeseci, fizička lica su dominantno uzimala gotovinske (nenamjenske) kredite u iznosu od 170,62 miliona eura, kredite za kupovinu stanova i adaptaciju u iznosu od 64,62 miliona eura, dok su krediti za refinansiranje obaveza prema drugim bankama u iznosu od 28,25 miliona eura.

Ukupna prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa kod fizičkih lica u julu 2022. godine iznosila je: 7,55% za gotovinske (nenamjenske kredite), 4,40% za kupovinu stana i adaptaciju, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,09%. Ukupna prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa za gotovinske kredite iznosila je 8,42%, za kredite za kupovinu stana i adaptaciju 4,81%, dok je za refinansiranje obaveza prema drugim bankama iznosila 5,67%.

Treba naglasiti da banke u regionu traže i do 30% učešće kod stambenih kredita, što još nije slučaj u našim bankama, a što takođe treba primjetiti.

  • Da li će i na koji način globalna situacija uticati na bankarski sistem u Crnoj Gori, kamate i kredite? Mogu li naše banke bez posljedica prebroditi i ovu krizu u svijetu? Da li su po Vama potrebne, ili će biti potrebne, određene mjere zaštite bankarskog sistema usljed globalne krize?

– Ukoliko tražite da se neko izrazi kroz jednu riječ, to bi bilo da su ekonomska vremena turbulentna i naravno da se pored strukturnih problema, prelivaju egzogeni faktori na domaće tržište, kako kroz rast cijena energenata tako osnovnih životnih namirnica, a neminovno da utiče i na cijenu zaduženja koja se prevashodno sagledava kroz rizike. Ispravnost monetarnih poteza, koordinirani rad banaka i regulatora, kontinuirano praćenje tržišta i briga o klijentima banaka uticala je da smo do sada kao dio finansijskog sektora kvalitetno rješavali tekuće probleme, ekonomske i pandemijske, a to možete zaključiti iz gore prikazanih iznosa plasmana i kamatnih stopa u plasmanima, usprkos svim rizicima. Ukoliko se budemo držali međunarodnih standarda, uz kvalitetnu postojeću situaciju pokazatelja poslovanja, smatram da je bankarski sistem Crne Gore spreman da odgovori svim izazovima.

  • Istaknuti zvaničnici MMF-a i Svjetske banke istakli su da su, usljed aktuelne geopolitičke situacije i posljedica prethodne ekonomske i zdravstvene situacije, rizici vezani za makroekonomsku i finansijsku stabilnost u narednoj godini izrazito naglašeni. Kako u svjetlu tih očekivanja vidite buduće stanje u bankarskom sektoru Crne Gore?

– Već se odgovorilo na ovo pitanje kroz ukazivanje na kvalitet poslovanja banaka, gdje ipak treba naglasiti da su fiskalna i monetarna politika povezane i direktno utiču jedna na drugu. Itekako moramo da uvažavamo i adekvatno tretiramo postojeće probleme, uzajamnost akcije i posljedica zarad stabilnih finansija, ne kratkoročno već na srednji i dugi rok.

  • ECB je podigla kamatne stope. Da li će i kako to uticati na bankarske proizvode i građane u Crnoj Gori?

– Evropska centralna banka vodi monetarnu politiku Evropske unije i rast osnovne kamatne stope jeste u cilju smirivanja intenzivno prisutne inflacije koja je u Njemačkoj kao vodećoj ekonomiji EU preko 9% uporedivo sa istim periodom prethodne godine. Kod nas je inflacija već na nivou od preko 15% ali kod banaka u Crnoj Gori nijesam primjetio povećanje kamatnih stopa u plasmanima, mimo kredita sa varijabilnim kamatnim stopama, što treba primjetiti i odati priznanje bankarima. Rast EURIBOR-a svakako utiče na plasmane koji sadrže promjenljivu, varijabilnu kamatnu stopu, a to je definisano ugovorima. Klijenti koji imaju kredite sa fiksnom kamatnom stopom, uredno vraćaju kredite, ne treba da brinu za promjene kamata kod ECB.

U cilju daljeg snaženja povjerenja i unapređenja odnosa između banaka i njihovih klijenata, a zbog zabilježenog trenda rasta EURIBOR-a, banke će sagledati mogućnosti i definisati programe zaštite klijenata koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koji će potencijalno uključivati i opciju prelaska na kredite sa fiksnom kamatnom stopom. Postojeći i budući klijenti, korisnici kredita jesu i biće na jasan i nedvosmislen način upozoreni na sve rizike koji proizilaze iz promjenjivosti kamatnih stopa.

Prije zaključivanja ugovora o kreditu sa varijabilnom kamatnom stopom, banke treba da upoznaju klijente sa posljedicama eventualnog daljeg rasta EURIBOR-a, pa će oni biti uprilici da procijene da li je predloženi ugovor o kreditu prilagođen njihovim potrebama i finansijskom stanju.

  • Agencija za kreditni rejting Standard & Poor’s (S&P) potvrdila je stabilne izglede Crne Gore, uz zadržavanja ocjene ‘B/B’. Da li i šta to znači za banke i cijenu novca u Crnoj Gori?

– Prvo treba naglasiti šta znače ove ocjene, a u prevodu ukazuju da moramo biti mnogo kvalitetniji nego što smo danas da bi se unaprijedile ocjene, što se radi kroz smanjenje rizika plasmana, a time se dolazi do smanjenja kamatnih stopa. Odnosno, da ne budu skuplje zaduživanje koje imamo danas u odnosu na prethodnu godinu.

  • Zvaničnici najavljuju tešku jesen. Da li nas tako nešto očekuje u bankarskom sistemu kada su bankarski proizvodi i njihove cijene u pitanju?

– Zvaničnici žele da naglase težinu ekonomske situacije i da svi budemo svjesni, odnosno da se odgovorno postavimo prema obavezama. Imali smo i ranije teških i jeseni i zima, ratove u okruženju, prihvat velikog broja izbjeglica, globalne finansijske krize, pa smo sve “pretekli”. Treba raditi na usvajanju pravne infrastrukture koja jemči prava kako postojećim sudionicima na tržištu Crne Gore tako i budućim investitorima, da poboljšamo rentabilnost i raznovrsnost privrednih djelatnosti, uvećamo bazu za ubiranje poreza, uvedemo poresku disciplinu i dokažemo svijetu da treba da ulažu u Crnu Goru jer imamo resurse – prirodne i ljudske – da napredujemo jače od drugih.

  • Kakvo je stanje depozita? Koliko je novca građana Crne Gore u bankama? Da li preporučujete građanima da štede? Da li to se isplati u trenutnoj situaciji?

– Prema podacima CBCG ukupni depoziti u crnogorskim bankama se uvećavaju, pa su na kraju jula dostigli novi rekord – čak 4,611 milijardi eura. U poređenju sa iznosom posljednjeg dana 2021. godine, sredstva na računima crnogorskih banaka su uvećana za 410,16 miliona ili 8,89 odsto, dok su za godinu porasla 781,55 miliona eura ili 16,95 odsto. Uz to, samo tokom jula iznos depozita uvećan je za 147,56 miliona eura.

Preporuka svima koji su u mogućnosti je da se štedi, da bi imali sjutra za neke prioritete, školovanje, putovanje, zadovoljstvo darivanja, a ne sve da ide u potrošnju.

Na kraju jula, stanovništvo u Crnoj Gori na bankarskim računima imalo je ukupne depozite od 1,555 milijardi eura i za godinu su uvećani 252,12 miliona eura. Od tog iznosa, čak 1,136 milijardi su depoziti po viđenju kojima mogu da raspolažu u svakom trenutku, koji su samo za mjesec uvećani za oko 50 miliona. Kada sagledavate kamatne stope na štednju treba znati da u crnogorskim bankama možete dobiti kamatnu stopu oko 2,5% na godišnjem nivou što je vrlo kvalitetna ponuda za euro štednju i zato imamokvalitetne iznose štednje i nerezidenata u iznosu od 1,137 milijardi eura, što je izraz povjerenja u bankarski sistem Crne Gore. Prosječna kamatna stopa na depozite koja se iskazuje u sebi sadrži preko 72% depozita po viđenju, gdje gotovo da nema kamate, što može da zavara neupućene čitače podataka.

  • Kakav efekat na bankarski sistem Crne Gore je imalo ujedinjenje dvije velike banke CKB I Podgoričke? Da li je nakon prevare u CKB-u novac građana u bankama sigurniji?

– Preuzimanje banke, uz kvalitetan menadžment treba da znači smanjenje troškova poslovanja, racionalizaciju, veći kapital, jaču polugu za podršku velikim projektima, itd. Kvalitetni podaci o poslovanju objedinjene banke – CKB su već prisutni. Prevare su se dešavale na većem nivou i u najrazvijenijim i manje razvijenim zemljama.

Važno je prepoznati i sanirati što je CKB vrlo kvalitetno uradila. Niti jedan klijent nije oštećen, a svaki je pojedinačno kontaktiran i posvećena mu je posebna pažnja. Novac depozitara u crnogorskim bankama je vrlo siguran. Podsjetiću, imamo Fond za osiguranje depozita sa oko 160 miliona eura i garantuje sve depozite do 50.000 eura, formiran je Fond za sanaciju banaka, a banke imaju kapital sopstveni od preko 590 miliona eura. Ovo su sve sredstva koja jemče za depozite i potrebu eventualno sanacijeu koliko se ukaže potreba, sredstvima, novcem samih banaka, bez opterećenja države, ili njene intervencije kroz jače opterećenje poreskih obveznika, a sve pod budnim nadzorom regulatora, ili CBCG.

Treba razmišljati u pravcu, da imamo još neki segment privrede uređen kao bankarski sistem da bi imali mnogo jaču ekonomsku podlogu za prevazilaženje kriza i dalji napredak.

  • Šta preporučujete građanima koji sada planiraju da se zaduže? Da li je po vama to dobra odluka? Na šta da obrate pažnju prilikom zaduženja u ovom momentu?

– Treba se zaduživati prema potrebama i mogućnostima, a ne u potrošnju bez posebne analize. Svakako, prije odluke se konsultovati sa svojom bankom, odnosno bankarom koji vas prati.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content