Muzej novca Centralne banke na Cetinju: Numizmatička riznica Crne Gore

Piše: Objavljeno: 24/01/2023
featured image

Foto: Mediabiro

Da naša zemlja i te kako može da se pohvali novčanim bogatstvom, pažljivo sakupljanim vjekovima unazad, svojom postavkom od neprocjenjive vrijednosti svjedoči Muzej novca Centralne banke Crne Gore (CBCG) na Cetinju, kojeg je od otvaranja 11. aprila 2012. godine, pa do danas, posjetilo oko 35.000 ljudi. 

,,U muzeju imamo primjerke novca još iz vremene antike. Od grčkih zlatnih statera, rimskih i ilirskih kovanica, novca iz Vizantije, kao i prvih slovenskih dinastija na ovim prostorima, Mletačke republike, osmanskog novca i onog kojeg su posjedovale ruske i francuske imperije, te italijanske kraljevine“, naveo je kustos Jovan Muhadinović, poručujući da su najponosniji na kolekciju crnogorskog perpera, prvog državnog novca kovanog 11. aprila 1906. godine, nakon Ukaza knjaza Nikole.

On je u srebru i zlatku kovan u Parizu i Beču, a sve do nestanka crnogorske države 1918. godine korišten je kao zvanična valuta. 

Foto: Mediabiro

,,Prvi pokušaj kovanja novca pamtimo iz vremena vladike Petra II Petrovića Njegoša, 1851. godine, kada je htio da otkuje crnogorski perun. Međutim, te godine je on umro i taj novac je pao u zaborav, a nakon više od pet decenija kalupi od novca su pronađeni i sačuvani. Tek 1997. je izrađen i predstavljen kao jubilarni novac. Imamo ga na policama, u zlatu. Trebao je da se zove ,,Zlatni Perun“, jer je Perun vrhovni bog Slovena. Ostatak postavke sadrži novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, novac koji se koristio između dva rata“, ispričao je Muhadinović.

Posebnu pažnju posjetilaca zaokupljuje gabaritan eksponat, mašina iz 1849. godine, koju je CBCG 2006. godine dobila od Bečke kovnice, kao poklon za 100 godina od prvog kovanja crnogorskog novca u Beču.

,,Preko 150 godina stara, mašina je danas i dalje u funkciji. Na njoj se povremeno kuje suvenir, perper. Upalimo je gostima kako bi pokazali proces njegove izrade“, objasnio je kustos.

U posljednjoj postoriji muzeja, na drugom spratu, predstavljeno je doba hiperinflacije. 

,,Tu su naveliko poznate 1992. i 1993, kada je nastala Savezna Republika Jugoslavija, čije je postojanje obilježila novčanica sa najvećom cifrom, 500 milijardi dinara. Do 2008. je bio rekord u svijetu da na jednoj novčanici ima 11 nula. Kasnije, u Zimbabveu, taj negativni rekord je oboren. Oni su dočekali 14 nula. Dalje ide postavka novog dinara, prelazak na njemačku marku i euro“, zaključio je Muhadinović.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content