Panelom o tokenizaciji završena je četvrta međunarodna konferencija „Finansijska tržišta
Crne Gore“. Prevedeno na jezik građana, tokenizacija bi značila pretvaranje određene realne
imovine ili finansijskog instrumenta u digitalni token kojim se može trgovati.
Iako Crna Gora trenutno nema pravni i tehnički okvir koji bi omogućio punu primjenu
tokenizacije, učesnici panela ocijenili su da bi ova tehnologija mogla biti značajna razvojna
šansa, posebno za tržišta koja još nemaju dovoljno razvijenu finansijsku infrastrukturu.
Advokat Miroslav Đurić kazao je da je Evropska unija temu tokenizacije počela ozbiljnije da
razmatra prije više godina, posebno kroz paket mjera Evropske komisije o digitalnim
finansijama.
„Uvedene su ciljane izmjene postojećeg regulatornog okvira, dok finansijske institucije i
dalje imaju važnu ulogu u procesu. Istovremeno, za punu tehničku primjenu potrebno je
vrijeme. Tokenizacija je posebno interesantna za tržišta u razvoju. Ta tržišta imaju privilegiju
da samom činjenicom što nemaju razvijeno tržište kapitala mogu ranom primjenom ove
tehnologije da preskoče nekoliko faza u razvoju“, objasnio je Đurić.
Prema njegovim riječima, upravo činjenica da zemlje regiona nemaju dovoljno razvijenu
infrastrukturu može predstavljati prednost, jer ne moraju nužno prolaziti kroz sve faze
razvoja kojima su prolazila razvijena finansijska tržišta.
„Tokenizacija je nova tema u regionu. Ovo je i dalje regija u kojoj postoji dosta prostora za
ovako nešto. To je šansa za sve zemlje regiona. Za Crnu Goru postoje i dodatne prednosti,
prije svega činjenica da koristi euro, ali i proces pristupanja Evropskoj uniji“, istakao je
Đurić.
Iako direktan pravni okvir koji bi uređivao tokenizaciju u Crnoj Gori još nije uspostavljen,
postojeći propisi već regulišu određene oblasti koje su povezane sa finansijskim
instrumentima.
Đurić smatra da bi tokenizacija mogla poslužiti i kao katalizator razvoja crnogorskog tržišta
kapitala.
DRUGAČIJE OD DIGITALIZACIJE
Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić objasnio je da tokenizaciju ne treba
poistovjećivati sa klasičnom digitalizacijom. Ukazao je i šta tokenizacija tačno znači u praksi.
Kao primjer naveo je obveznicu vrijednu deset miliona eura. U tradicionalnom sistemu na
jednom mjestu bi se vodila evidencija vlasništva, obračunavale kamate, dok bi kod
tokenizacije ti procesi mogli biti objedinjeni u jednom sistemu.
„Poenta tokenizacije je da bude što jeftinija. Tokenizacija ne predstavlja samu imovinu, već
pravila njenog prenosa. Jedan od ključnih izazova nije samo pitanje saldiranja transakcije,
već trenutak u kojem nastaje određeno pravo ili obaveza koja proizlazi iz tokena. Token predstavlja određeno pravo nad imovinom“, naveo je Drinčić.
Međutim, najveći problem je, upozorava, tok novca.
„Na primjer, kod prodaje obveznice kupac nakon transakcije stiče određena prava, ali se
postavlja pitanje gdje se u tom trenutku nalazi novac onog koji kupuje obveznicu. Taj proces
može trajati duže od samog procesa saldiranja tokenizovane imovine. To mora da postane
jedan sistem koji će da odrađuje sve ovo u istom minutu, u istim sekundama“, rekao je
Drinčić.
Crna Gora, prema njegovim riječima, trenutno nije spremna za praktičnu primjenu
tokenizacije, ali je izvjesno da je riječ o tehnologiji koja će biti dio budućnosti finansijskih
tržišta.
„Nije pitanje da li će se desiti tokenizacija, nego kada. I da li ćemo biti spremni za to. Crna
Gora bi upravo kroz tokenizaciju mogla pokušati da nadoknadi dio zaostatka za razvijenim
tržištima. Ako bi se išlo klasičnim putem, bilo bi potrebno mnogo godina da se privrednici
ubijede da izađu na berzu. Tokenizacija bi mogla otvoriti alternativni i jednostavniji put ka
tržištu kapitala“, smatra Drinčić.
Primjećuje i da su mladi sve više na tržištu kapitala.
“Mi smo sada u prilici da preskočimo nekoliko koraka koje smo u zaostatku i da uhvatimo taj
voz koji se dešava u razvijenom svijetu, EU konkretno“, rekao je Drinčić, dodajući da
posebnu mogućnost vidi u povezivanju tržišta kapitala zemalja regiona.
Objasnio je i kako bi tokenizacija mogla pojednostaviti stvari.
„Danas investitor koji želi da kupi određene finansijske instrumente u Sjevernoj Makedoniji
ili Bosni i Hercegovini mora pronaći brokera u toj zemlji i otvoriti račun. Tokenizacija bi
mogla doprinijeti tome da se tržišta regiona posmatraju kao šire, jedinstveno tržište“, ukazao
je Drinčić.
Ključni motiv za razvoj ove tehnologije, kako je istakao, moraju biti manji troškovi i brže
transakcije. Kao primjer naveo je emisiju obveznice od 100 miliona eura, gdje bi
tokenizovana obveznica potencijalno mogla imati niže troškove emisije. Istakao je da nije
dovoljno samo uvesti novu tehnologiju, već je potrebno obezbijediti da ona zaista donese
korist građanima, privredi i državi.
„Ovdje se radi o tome da kao država prepoznamo interes da počnemo da učimo o toj
tehnologiji i da to iskoristimo na najbolji mogući način kako za naše građane, tako i za čitav
region“, poručio je Drinčić.
Pred Crnom Gorom je, kako je zaključio, dosta posla, ali i mogućnost da se kroz saradnju
države, Ministarstva finansija, regulatora i drugih učesnika stvori novi finansijski model po
kojem bi zemlja mogla biti prepoznata u regionu.
POVEZIVANJE SA PRIVREDOM
Predsjednik Komisije za tržište kapitala, koja je u saradnji sa Ministarstvom finansija i uz
podršku portala Bankar organizovala četvrtu međunarodnu konferednciju „Finansijska tržišta
Crne Gore“, poručio je da je cilj dvodnevnog okupljanja u Podgorici bilo, pored ostalog, i
snažnije povezivanje sa privredom.
Osvrćući se na program, kazao je da uspjeh konferencije predstavlja i dodatnu obavezu za
organizatore da naredne godine ponude još kvalitetniji sadržaj.
„Veoma često slušamo da je lako postati šampion i prvi u nečemu, a da je mnogo teže to
održati, odnosno ostati na nivou do kojeg smo došli. Po reakcijama ljudi koji su ovdje bili dva
dana, mislim da smo uspjeli da ostanemo na nivou na koji smo navikli“, istakao je Drinčić.
Ovogodišnja konferencija, dodaje, imala je drugačiji koncept u odnosu na prethodne, a
poseban akcenat stavljen je na otvaranje dijaloga sa privredom. Drinčić je istakao da je
upravo privreda koja još nije prisutna na tržištu kapitala jedan od ključnih potencijala za
njegov dalji razvoj.
„Nama privreda i te kako treba. To su kompanije koje imaju novca, koje rastu i koje treba da
nađu svoj način finansiranja na tržištu kapitala“, poručio je Drinčić.
Izvor: Media biro
