Lokalni mediji da porade na izvještavanju o OSI

Piše: Objavljeno: 22/12/2021

Lokalni mediji o osobama s invaliditetom (OSI) najčešće izvještavaju jednom mjesečno, javni emiteri to rade češće od komercijalnih, a takvo sporadično prisustvo informacija ukazuje na nedostatak sistematičnog pristupa izvještavanju o OSI, pokazalo je istraživanje Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke).

Istraživanje o izvještavanju lokalnih medija o i za osobe s invaliditetom (OSI) sprovedeno je na bazi upitnika od 15. juna do 15. jula ove godine, a obuhvatilo je odgovore dobijene od predstavnika 50 lokalnih medija – šest televizijskih stanica, 16 radio stanica, 28 internet portala iz 16 crnogorskih opština.

Izvršna direktorka I MI Boke, Miroslava Mima Ivanović, rekla je da mnogi građani i građanke Crne Gore, pogotovo oni u ruralnim područjima, formiranju svoj stav o OSI na osnovu medijskog izvještavanja, koje, kako je kazala, nije uvijek adekvatno, piše PR Centar.

„Često se o OSI izvještava na način koji podrazumijeva milosrđe, uveličavanje uspjeha OSI ili predstavljanje njih kao heroja. Zbog toga nastaju i pogrešni stavovi, tj predrasude, stereotipi među mladom generacijom“, istakla je Ivanović.

Prema njenim riječima, informacije u medijima često nisu pristupačne za OSI i zbog toga ne mogu da dobiju čak ni one informacije koje utiču na njihovu egzistenciju.

„Ono što je vrijedan proizvod ovog projekta je veb sajt naše organizacije, koji je prvi veb sajt jedne NVO u Crnoj Gori koji je pristupačan za OSI. Omogućava više funkcija prilagođavanja veličine fonta, razmaka, teksta, tako da osobe sa oštećenjem vida i osobe sa diskleksijom mogu bez prepreka da pročitaju informacije koje se na njemu nalaze“, navela je Ivanović.

Ukazala je da oblast medija nije na adekvatan način regulisana propisima, gdje bi se Konvencija Ujedinjenih nacija neposredno trebala primjenjivati.

„Svi lokalni mediji bi trebalo da preuzeti informacije pristupačne za OSI i raditi na tome da utiču na smanjenje stereotipa i predrasuda prema OSI u javnosti. Ono što je slučaj kod nas je da zakoni iz medija podstiču i omogućavaju finansijsku podršku kako javnim emiterima, tako komercijalnim, koji proizvode sadržaje koji se bave pitanjima OSI i koji pružaju pristupačne informacije za OSI“, istakla je Ivanović.

Kazala je da ni u jednom zakonu iz oblasti medija ne postoji obaveza i sankcija za kršenje obaveze proizvodnje takvih sadržaja

Koautorka Izvještaja o izvještavanju lokalnih medija o i za OSI, Irena Rašović, istakla je da je istraživanje pokazalo da o i za OSI mediji nedovoljno i neadekvatno izvještavaju.

„Cilj istraživanja bio je da se na bazi upitnika utvrdi: da li i u kojoj mjeri lokalni mediji kreiraju sadržaje koji se bave pitanjima OSI, da li pružaju pristupačne informacije za OSI i ima li razlike u izvještavanju na ovu temu u odnosu na tip područja (urbalno, ruralno)“, pojasnila je Rašović.

Kazala je da najveći broj lokalnih medija iz ruralnih područja o OSI izvještava najmanje jednom mjesečno, za razliku od lokalnih  medija u urbanim sredinama koji o OSI najčešće izvještavaju na sedmičnom nivou.

„Kad su u pitanju mediji u ruralnim područjima, 54 odsto ih je kazalo da o OSI izvještava najmanje jednom mjesečno, 31 odsto najmanje jednom sedmično, a 15 odsto najmanje jednom u tri mjeseca“, rekla je Rašović.

Ukazala je da je istraživanje pokazalo da su najčešći povodi za objavljivanje sadržaja o OSI: saopštenja za javnost, konkretni događaji ili humanitarne akcije.

„O OSI se uglavnom izvještava kroz sve segmente programa. Samo 14 odsto lokalnih medija, uglavnom javni emiteri, kroz posebnu emisiju ili rubriku“, navela je Rašović.

Kazala je da, kao najzastupljenije tematske oblasti u izvještavanju o OSI, lokalni mediji navode: kulturu, obrazovanje, zapošljavanje OSI, životne priče, promociju prava OSI, borbu protiv diskriminacije, društvenu odgovornost, humanitarne akcije i edukativne emisije.

„U deficitu su sadržaji koji se na analitičan i istraživački način bave temama značajnim za OSI“, rekla je Rašović.

Prema njenim riječima, na pitanje da li prilikom izvještavanja vode računa o terminologiji, svi anketirani lokalni mediji su potvrdno odgovorili.

„“Osoba sa invaliditetom”, najdominantniji je oblik koji se upotrebljava. Na osnovu istraživanja smo zaključili da su u upotrebi i neadekvatni termini, ali rjeđe nego prethodnih godina“, navela je Rašović.

Istraživanje je pokazalo da je zastupljenost medijskih sadržaja koji su potpuno pristupačni za OSI na izuzetno niskom nivou.

„Na pitanje „U kojoj mjeri su informacije vašeg medija pristupačne OSI” najviše anketiranih lokalnih medija (40) odgovorilo je da su sadržaji djelimično pristupačni, dok je opcija uvećavanja fonta najzastupljeniji oblik prilagođavanja“, kazala je Rašović.

Istakla je da je na pitanje „Da li su mediji u obavezi da kreiraju sadržaje koji se isključivo bave pitanjima OSI”, 38 lokalnih medija odgovorilo potvrdno, tri negativno, dok njih devet ne zna odgovor na to pitanje.

„Skoro svi anketirani lokalni mediji smatraju da OSI treba aktivnije uključiti u kreiranje medijskih sadržaja. Na pitanje kako povećati vidljivost OSI, 20 lokalnih medija smatra da je važna edukacija novinara/ki, 24 je odgovorilo da treba edukovati urednike/ce, dok njih 30 rješenje vidi u većem angažovanju OSI“, rekla je Rašović.

Pojasnila je da su rezultati istraživanja potkrijepljeni analizom konkretnih medijskih sadržaja, navodeći da svi mediji koji su učestvovali u istraživanju nisu dostavili materijale, ali da su analizirali 20 audio, video i internet priloga.

„Od analiziranih objava samo jedna je obuhvatila sve relevantne strane i sagovornike,  što je još jedna potvrda nedostatka istraživačkog novinarstva u ovoj oblasti“, navela je Rašović.

Predstavnica Insituta za medije Crne Gore, Milica Bogdanović, kazala je da je projekat „Za ravnopravnost osoba s invaliditetom u medijima”, u okviru kojeg je sprovedeno istraživanje, podržao Institut za medije kroz regionalni projekat „SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija”, a finansirali su ga Evropska unija i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

„Regionalni projekat „SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija” sprovodi se u šest država Balkana i u Turskoj, a sprovodi ga Mreža za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope. Institut za medije je partner u Crnoj Gori. Cilj regionalne inicijative je bio da se promoviše profesionalno izvještavanje, objavljivanje sadržaja u kojem nema dezinformacije, propagande i govora mržnje i da se radi na unapređenju medijske pismenosti svih građana“, istakla je Bogdanović.

Ocijenila je da su ove inicijative važne u cilju unapređenja medijske pismenosti u društvu, navodeći da nije dovoljno da na tome rade samo profesionalni mediji i medijske organizacije, već je bitna podrška lokalnih inicijativa.

„Zato je važno da se radi i sa odraslima i mladima u gradovima, selima, i sa različitim društvenim strukturama, jer smo svi jednako izloženi dezifnormacijama, propaganti i govoru mržnje“, zaključila je Bogdanović.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content