Sve češće se, kao barijera ženskom preduzetništvu, može navesti nemogućnost žena da balansiraju između porodice i karijere. Porodični život, pored brige o kući i djeci može podrazumijevati i brigu o starim ili bolesnim licima, koja često pada upravo na leđa žena. Ovi, da kažemo, socijalni faktori koji jako utiču na odluku žena da se upuste u sopstveni biznis, ne mogu se nikako zanemariti kada je u pitanju posmatranje razvoja ženskog preduzetništva.
Iz tog razloga se, pogotovo u razvijenim zemljama, pojavila tendencija uključivanja žena u kreativne i kulturne industrije, koje, s obzirom na činjenicu da stvaraju profit, imaju jako visok uticaj na privredni rast. S druge strane, s obzirom na njihova kolaborativna svojstva, odnosno mogućnosti dijeljenja resursa, iznajmljivanja i sl., vrlo su atraktivne za žene koje ne žele, ili nisu u mogućnosti da obavljaju „tradicionalne“ poslove.
Prema studiji Evropske unije „Ekonomija kulture u Evropi“, kreativne i kulturne industrije se dijele na 11 sektora: oglašavanje (advertajzing); arhitektura; antikviteti; umjetnički zanati; dizajn; modni dizajn; film, video i fotografija; softver, kompjuterske igrice i elektronsko izdavaštvo; muzika i vizuelne i izvođačke umetnosti; izdavaštvo; televizija i radio. Sve ove djelatnosti su, kako se IT sektor uopšte razvija, popularnije i popularnije i sve više dobijaju na opštem značaju. Sa ovim razvojem dešava se i kreiranje „novog identiteta preduzetništva“, pa tako, određeno radno vrijeme, striktna podijela poslova, svakodneva rutina u poslovima, postaju stvar prošlosti. Otvaraju se nova tržišta, stvaraju nove vrste radnih mijesta, pa tako se sve više ljudi, a prije svega žene (u većem broju u razvijenim zemljama), odlučuju da se oprobaju u ovoj branši. Jedan od razloga je svakako prevazilaženje barijere sa početka teksta, jer su, u okviru ovih poslova, mogućnosti prilagođavanja poslova privatnom životu, vrlo realne. Ovdje se prije svega misli na rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme (rad vikendom, kasno noću, rano ujutru i sl.), rad putem interneta…Mogućnosti zaposlenja ovdje su široke, od izrade ručnog nakita, preko dizajna, veb dizajna, copywriting-a, prodaje bilo kakvih proizvoda putem interneta i sl. Neki od termina za ove poslove su freelance ili, još novijeg datuma, influence poslovi.
Kreativne i kulturne industrije predstavljaju budućnost ženskog preduzetništva, jer po svim svojim karakteristikama odgovaraju njegovim uspješnim razvojnim pravcima. Ono što je bitno je da se same žene zainteresuju za ovakve vrste poslova, a da im svi ostali akteri, koji zajedno sa njima na razvojnim pravcima djeluju, u tome svesrdno pomognu.
