Kostić: Pare poreskih obveznika troše na zadovoljenje političkih, a ne razvojnih ciljeva

Piše: Objavljeno: 22/04/2023
featured image

Foto: Pobjeda

Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Vladinog Programa ekonomskih reformi 2023-2025. u Crnoj Gori potvrđuje i pokazuje odsustvo strateškog pristupa upravljanju, naročito u javnim finansijama, koje se ogleda u visokom i rastućem budžetskom deficitu uz zadržavanje visokog učešća duga u BDP-u, ocijenio je ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić.

Javna potrošnja

– Izvještaj EK potvrđuje ono što sve vrijeme govorim, a to je i stalno i neodrživo povećanje javne potrošnje bez procjene fiskalnog uticaja, odlaganje neophodne fiskalne konsolidacije, koju labavo i prociklično fiskalno stanovište Ministarstva finansija čini vrlo komplikovanom i složenom i mnogo čemu drugom – kazao je Kostić Pobjedi.

On navodi da iz EU upozoravaju, pored ostalog, na potrebu za razboritom fiskalnom politikom, jer je očigledno nema, uprkos tome što predstoji, i po njihovoj procjeni, pooštravanje uslova kreditiranja koji mogu biti izuzetno veliki izazov za održivost javnih finansija.

– Iz EK naglašavaju da bi uspostavljanje nezavisne fiskalne institucije doprinijelo jačanju fiskalnog upravljanja i poreskoj disciplini. I njima je jasno da se suština državnog trošenja ogleda u zadovoljenju političkih ciljeva, a ne razvojnih ciljeva zemlje, pa naglašavaju potrebu za jednom takvom institucijom – rekao je Kostić.

On podsjeća da iz EK ističu neophodnost napretka u reformama regulatornog okruženja i to kroz dijalog Vlade i asocijacija privrednika.

– A naša ministarstva rada, ekonomije i finansija se svim silama trude da marginalizuju najveće poslovno udruženje u Crnoj Gori – Crnogorosko udruženje poslodavaca koje za njih kao da ne postoji – istakao je Kostić i dodao da u EK znaju za vrijednost socijalnog dijaloga zato ga i posebno naglašavaju.

– Lično mi je posebno drago, jer sam na to više puta i ukazivao tokom proteklih mjeseci, da se i iz EK pitaju šta se želi sa podržavljenjem ranije privatizovanih državnih kompanija, jer se to jasno vidi kako ozbiljan i zabrinjavajući korak nazad. Hod ka autoritarnom upravljanju privredom – naglasio je Kostić.

On je saopštio da je siva ekonomija toliko ,,izlizana“ tema da ne zahtijeva bilo kakav komentar.

– Jedino što treba reći da država, opet, radije oporezuje one koji stvaraju u formalnom sektoru nego što želi da se bavi neformalnim sektorom, ali sva je prilika da će morati, jer će sredstava uskoro nedostajati – upozorio je Kostić.

On smatra da stoga iz EK ukazuja na neophodnost saradnje države i opština sa privrednicima jer, kako kaže, to mora biti osnov za razbijanje trenutnog obrasca.

– Ipak će, prije ili kasnije, Vlada morati da se obrati pravom reprezentu privrede – Crnogorskom udruženju poslodavca, jer bez njega nema održivog rješenja.

Nadajmo se da će to u Vladi što prije razumjeti i shvatiti – zaključio je Kostić.

Ocjene EK

U najnovijem izvještaju EK o Crnoj Gori navodi se da je budžet u 2022. bio opterećen novim, stalnim socijalnim transferima i privremenim smanjenjem poreza koji nijesu bili dobro ciljani. Međutim, fiskalni rezultat je bio bolji od predviđenog zbog prihoda od indirektnih poreza. Iz EK su ukazali da nije donesena nova srednjoročna fiskalna strategija, da nije postignut napredak u stranim direktnim investicijama, upravljanju i pregledu poreskih izdataka.

Iz Brisela su upozorili da Program ekonomskih reformi 2023–2025. (PER) postavlja opsežan program koji integriše ekonomiju, fiskalnu i planove strukturnih reformi, ali ciljevi i planovi nijesu u potpunosti u skladu sa ključnim izazovima koje je utvrdila EK. Uz to, najnovije istraživanje pokazuje da je Crna Gora među tri zemlje sa najvećom sivom ekonomijom, dijeleći posljednju poziciju u Evropi sa Kosovom i Sjevernom Makedonijom. 

Iz EK su naveli da su glavni izazovi sa kojima se susrijeće Crna Gora visoki fiskalni deficit, jačanje dugoročne održivosti javnih finansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada.

Naglasili su da projektovani visoki fiskalni deficit i nadolazeće velike potrebe za otplatom duga pozivaju na snažnu fiskalnu konsolidaciju, kao i da jačanje dugoročne održivosti javnih finansija zahtijeva poboljšanja fiskalnog i upravljanja javnim ulaganjima. Upozorili su da su nove inicijative za potrošnju usvojene bez odgovarajuće fiskalne procjene i ukazali da će otplata duga naglo porasti 2025, što zajedno sa pooštravanjem uslova kreditiranja poziva na razboritiju fiskalnu politiku.

Ističu da je neophodan srednjoročni plan, utemeljen na specifičnim mjerama konsolidacije, koje podrazumijevaju proširenje poreske osnovice, racionalizaciju poreskih izuzeća i uključivanje novih inicijativa za budžetske prihode, kako bi se nadoknadile nedavne mjere za smanjenje prihoda.

To bi, ističu, doprinijelo ponovnoj izgradnji fiskalnog prostora i smanjenju javnog duga.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content