Francuska je zemlja s drugom najvećom javnom potrošnjom za penzije u EU, iza Grčke i Italije. Iako se pod izdvajanja za penzije uračunavaju i one za invalidsku ili naslijeđena, starosna ipak zauzima najveći postotak. Među zemljama u regionu izdvajanja za penzije su relativno izjednačena ako se posmatra postotak BDP-a države. Za 40 godina radnog staža radnik u Sloveniji prima 660 eura.
Da postotak izdvajanja ne znači nužno i veće penzije, pokazuju i brojke o prosječnim penzijama drugih država. Tako penzioner u Norveškoj u prosjeku prima penziju od gotovo 1.800 eura, dok država izdvaja oko 10,5 posto BDP-a; francuski penzioner ima više nego dvostruko nižu penziju (833 eura), a država izdvaja znatno više javnog novca za penzije. Australija, sa najmanjim izdvajanjem javnog novca, svojim penzionerima u prosjeku isplaćuje više od 1.300 eura.
Valja naglasiti da je u svim pomenutim država minimalna zakonska granica za odlazak u penziju u pravilu viša od 65 godina i u procesu je rasta.
U Njemačkoj – prvom komšiji Francuske – sve su glasniji zahtijevi da se radi i do 70 godine.
