Apel opozicije da se ponovo ne glasa o prijedlogu Zakona o razvojnoj banci dok se ne sprovede javna rasprava i postigne širi konsenzus, nije urodio plodom, pa je Skupština juče ponovo izglasala ovaj zakon koji je predsjednik države Jakov Milatović krajem avgusta odbio da potpiše i vratio Skupštini na ponovno razmatranje.
Prema riječima Miloša Konatara (Ura) ovaj zakon je u suprotnosti sa Ustavom i evropskim integracijama Crne Gore.
-Prema mišljenju Centralne banke Crne Gore (CBCG) prekršeno je nekoliko evropskih direktiva, a na što je ukazala i Evropska komisija (EK). Ako imamo zakon koji može blokirati ili usporiti evropske integracije Crne Gore, mi kršimo Ustav i molim da ne glasamo za ovaj zakon – kazao je Konatar, na što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovorio da je Ustavni sud pozvan da reaguje ukoliko ima potrebe za tim.
Da je glasanje trebalo odložiti stav je i Nikole Milovića (DPS), koji je ocijenio da je zakon morao da prođe javnu raspravu, te da se uključi stručna javnost i ispoštuju evropski partneri, imajući u vidu da od EK nije traženo mišljenje. Tada bi se, kako je naveo Milović, moglo doći i do toga da ga većina parlamentaraca usvoji.
Rokovi
Zakon će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenom listu, kada prestaje da važi Zakon o Investiciono-razvojnom fondu (IRF), koji će biti transformisan u Razvojnu banku Crne Gore (RBCG).
Zakonom je propisan rok od tri mjeseca za formalno osnivanje RBCG, dok bi podzakonski akti trebalo da budu donijeti najkasnije za godinu.
O ovom zakonu trebalo je da se glasa još prije lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru, ali je sjednica odložena na zahtjev parlamentarne većine koji su ukazali da bi se rasprava mogla iskoristiti za predizbornu kampanju te da bi „održavanje sjednice u trenutnoj političkoj atmosferi samo poslužilo neodgovornim strukturama da kršenjem Poslovnika insceniraju incident u Skupštini“.
Zakon o RBCG izazvao je dosta polemike u javnosti, a iako je opozicija bila stava da je njeno formiranje opravdano, problematizovali su što prijedlog zakona nije prošao javnu raspravu niti je dobio mišljenje EK. Na to su ukazali i iz CBCG koji su u načelu podržali osnivanje banke, navodeći da će podsticati razvoj biznisa osiguranjem razvojnih i infrastrukturnih projekata, te osigurati izvoz od netržišnih rizika.
Ipak, s druge strane, problematizovali su više pitanja, među kojima su djelatnosti koje obavljaju i komercijalne banke. Poslanici prije prvog glasanja o ovom zakonu nijesu imali informaciju o stavu CBCG.
Povlašćeni položaj
CBCG je ocijenila da bi RBCG, na način predviđen ovim zakonskim tekstom, bila u povlašćenom položaju što bi moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora. Problematizovano je pitanje uzimanja depozita, platnog prometa te načina izbora rukovodstva RBCG.
Deponentni ne bi bili zaštićeni na način na koji su zaštićeni kod komercijalnih banaka, a ocijenjeno je i da bi to što će RBCG imati veću aktivu od šest banaka i osnivački kapital iznad ukupnog kapitala osam banaka, moglo narušiti stabilnost finansijskog sektora i likvidnost banaka.
CBCG je ocijenila da bi trebalo da bude uključena u imenovanje članova organa RBCG, dodajući da bi njihovo djelovanje kroz stručan i profesionalan pristup u cilju procjene ispunjenosti uslova bilo od presudnog značaja za zaštitu svih povjerilaca i deponenata, kao i državnog budžeta.
Mišljenje EK je, prema stavu CBCG, bilo potrebno kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima.Da Fond za zaštitu depozita (FZD) ne bi garantovao za položene depozite građana, Pobjedi je ranije potvrdio direktor Vojin Vlahović.
U mišljenju CBCG se postavlja pitanje da li bi deponenti, koji nijesu dovoljno informisani, mogli razlikovati RBCG od drugih banaka, imajući u vidu da će ih motivisati veće kamatne stope te da li bi bili svjesni da za njihove depozite neće garantovati FZD.
Vlahović je Pobjedi kazao da predloženim zakonskim rješenjem nije jasno definisano da li se planiraju depoziti fizičkih ili pravnih lica ili državnih organa i drugih subjekata.-Pored toga, članom 4 Prijedloga Zakona predviđeno je da država jemči za obaveze RBCG, osim za depozite, dok je članom 9 stav 5 Prijedloga zakona propisano da primanje, raspolaganje i zaštitu depozita propisuje Vlada Crne Gore, iako je to materija koju treba regulisati zakonom.
Dakle, prema odredbama predloženog zakona, RBCG ne bi bila dio uspostavljenog sistema zaštite depozita, niti bi Fond za zaštitu depozita garantovao za položene depozite – kazao je ranije Vlahović Pobjedi.
Da je problem to što se RBCG poistovjećuje sa komercijalnim bankama te to što je isključena iz sistema kontrole bankarskog sistema, ukazao je i predsjednik Jakov Milatović koji je odbio da potpiše ukaz o zakonu koji je tada izglasalo 44 poslanika.
I on je stava da je neophodno mišljenje EK kako bi se osigurala usklađenost sa evropskim standardima. Kritike parlamentu iz resora Maide GorčevićSkupština je juče na zahtjev Vlade na dnevni red uvrstila i zakone o elektronskim komunikacijama i autorskim pravima, ali je jučerašnja sjednica zaključena nakon izglasavanja Zakona o razvojnoj banci, a nastavak najavljen za danas.
Time nijesu bili zadovoljni u Ministarstvu evropskih poslova (MEP) kojim rukovodi Maida Gorčević (PES) iz kojeg je ocijenjeno da odlaganje izjašnjavanja nije donijelo dobro nijednom političkom subjektu, a ponajmanje crnogorskom društvu i evropskom putu.
-MEP očekuje da se tokom sjutrašnjeg zasijedanja Skupštine, poslanici odgovorno odnose i afirmativno odrede prema zakonima koji su na dnevnom redu, koji su odlučujući za zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine. Crnogorski evropski put više nema prostora za odlaganje, te ako zaista postoji svijest i društvena odgovornost političkih aktera, zakoni ključni za ispunjavanje mjerila u poglavljima 7 – Pravo intelektualne svojine i 10- Informatičko društvo i mediji biće usvojeni sjutra i time će se omogućiti njihovo zatvaranje na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji u decembru – poručili su juče iz MEP-a, dodajući da Crna Gora skoro sedam godina nije privremeno zatvorila nijedno poglavlje, a da je njihovim radom obezbijeđena prilika da do kraja godine budu zatvorena najmanje četiri.
