Iduće godine stabilizovanje cijena i pad kamatnih stopa

Piše: Objavljeno: 11/12/2023
featured image

Foto: Ilustracija, pixabay

Evropska centralna banka (ECB) konačno je prestala s upornim podizanjem Euribora, tako da se u narednom periodu očekuje stabilizovanje i smanjenje kamatnih stopa.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun je mišljenja da će iduće godine generalno doći do smanjenje cijena u svijetu, očekuje se i pad Euribora, a onda će to u intervalu od tri-četiri mjeseca djelovati i na smanjenje kamatnih stopa.

– Kod nas to djeluje na šest mjeseci. Finansijska tržišta će se stabilizovati i kamatne stope postići neki niži ravnotežni nivo. Sada je Euribor oko četiri kazao je Drecun za Pobjedu.

REVIDIRATI ZAKONSKU POLITIKU

On naglašava potrebu za revidiranjem zakonske politike određivanja zateznih kamatnih stopa kod nas.

– Pošto je Centralna banka Crne Gore donijela odluku kojom se utvrđuje ta vrijednost, a ona se tako formira da se osam procentnih poena dodaje na jednu referentnu stopu ECB. Nije Euribor, ali je veoma slična i to sa 12 odsto. Dakle četiri plus osam, to je previše. To j e destimulativna zatezna kamatna stopa, više se isplati forsirati kašnjenje nego plaćati na vrijeme. I povjeriocima je bolje da im kasne dužnici jer je kamatna stopa destimulativna za privredu. Treba razmisliti da se zatezna kamatna stopa malo reguliše na drugi način. Opasna je visoka poručio je Drecun. Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić potvrđuje njegovo mišljenje da naredni period donosi naznake usporavanja ili čak obustave rasta referentnih kamatnih stopa od strane centralnih banaka, uključujući ECB.

On ističe da su, iako u inostranom vlasništvu, crnogorske banke, uglavnom, održale umjeren pristup povećanju kamatnih stopa, čime su doprinijele očuvanju stabilnosti ekonomske dinamike.

– Može se očekivati u narednoj godini usporavanje rasta kamatnih stopa pa ne treba žuriti sa kreditnim zaduženj ima poručuje Kostić.

Kako je naveo, rast kamatnih stopa na kredite banaka u Crnoj Gori stoji pod uticajem eksternih i internih faktora odnosno domaćih i onih koji dolaze iz inostranstva.

Ne treba nikako gubiti iz vida činjenicu da su gotovo sve banke u Crnoj Gori u inostranom vlasništvu, što nije bez značaja kada su u pitanju kamatne stope i sve ono što je vezano za njih. Ipak, dominantni uticaj dolazi sa strane eksternih faktora odnosno politike ECB i njene monetarne politike koja u opredjeljujućoj mjeri utiče na formiranje kamata u EU, a taj uticaj se preliva i na naš bankarski sistem. Poznato je da glavni činilac u čitavom procesu bio rast referentnih kamatnih stopa kao način suzbijanja inflacije. Uz to ratna dešavanja u Ukrajini potencirala su neizvjesnost koja je povratno uticala, i još uvijek utiče, na restriktivniju kreditnu politiku banaka objektivizovanu kroz povećanje kamatnih stopa objasnio je Kostić. Takođe ističe da povećanje kamatnih stopa, poznato i da je upravo to jedan od ključnih instrumenata u obaranju inflacije, djeluje ograničavajuće na ekonomsku dinamiku odnosno na ekonomski rast tj. na smanjenje investicione aktivnosti pa to sveukupno, kroz pritisak na dohotke građana u smislu njihovog smanjenja, djeluje na pad standarda građana.
– Istovremeno rast kamatnih stopa uzrokuje i skuplje kredite što je još jedan od uticaja na povećanje izdataka odnosno troškova za građane i privredu, što ukupno i onako tešku ekonomsku situaciju čini još težom objašnjava Kostić dodajući da je, ipak, rast kamatnih stopa u Crnoj Gori bio daleko sporiji nego što je to bio slučaj u zemljama EU i u tom smislu su banke, koje posluju na tržištu Crne Gore, bile daleko umjerenije i nijesu pratile trend rasta kamatnih stopa iz EU zemalja, čime su uticale da se tekuća dinamika ekonomskog rast u Crnoj Gori održi na postojećem nivou.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content