Iduće godine stabilizovanje cijena i pad kamatnih stopa

Piše: Objavljeno: 11/12/2023
featured image

Foto: Ilustracija, pixabay

Evropska centralna banka (ECB) konačno je prestala s upornim podizanjem Euribora, tako da se u narednom periodu očekuje stabilizovanje i smanjenje kamatnih stopa. Ekonomski analitičar Predrag Drecun je mišljenja da će iduće godine generalno doći do smanjenje cijena u svijetu, očekuje se i pad Euribora, a onda će to u intervalu od tri-četiri mjeseca djelovati i na smanjenje kamatnih stopa.

– Kod nas to djeluje na šest mjeseci. Finansijska tržišta će se stabilizovati i kamatne stope postići neki niži ravnotežni nivo. Sada je Euribor oko četiri – kazao je Drecun za Pobjedu.

Revidirati zakonsku politiku

On naglašava potrebu za revidiranjem zakonske politike određivanja zateznih kamatnih stopa kod nas.

– Pošto je Centralna banka Crne Gore donijela odluku kojom se utvrđuje ta vrijednost, a ona se tako formira da se osam procentnih poena dodaje na jednu referentnu stopu ECB. Nije Euribor, ali je veoma slična i to sa 12 odsto. Dakle četiri plus osam, to je previše. To je destimulativna zatezna kamatna stopa, više se isplati forsirati kašnjenje nego plaćati na vrijeme. I povjeriocima je bolje da im kasne dužnici jer je kamatna stopa destimulativna za privredu. Treba razmisliti da se zatezna kamatna stopa malo reguliše na drugi način. Opasna je visoka – poručio je Drecun.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca prof. dr Vasilije Kostić potvrđuje njegovo mišljenje da naredni period donosi naznake usporavanja ili čak obustave rasta referentnih kamatnih stopa od strane centralnih banaka, uključujući ECB.

On ističe da su, iako u inostranom vlasništvu, crnogorske banke, uglavnom, održale umjeren pristup povećanju kamatnih stopa, čime su doprinijele očuvanju stabilnosti ekonomske dinamike.

– Može se očekivati u narednoj godini usporavanje rasta kamatnih stopa pa ne treba žuriti sa kreditnim zaduženjima – poručuje Kostić.

Kako je naveo, rast kamatnih stopa na kredite banaka u Crnoj Gori stoji pod uticajem eksternih i internih faktora odnosno domaćih i onih koji dolaze iz inostranstva.

– Ne treba nikako gubiti iz vida činjenicu da su gotovo sve banke u Crnoj Gori u inostranom vlasništvu, što nije bez značaja kada su u pitanju kamatne stope i sve ono što je vezano za njih. Ipak, dominantni uticaj dolazi sa strane eksternih faktora odnosno politike ECB i njene monetarne politike koja u opredjeljujućoj mjeri utiče na formiranje kamata u EU, a taj uticaj se preliva i na naš bankarski sistem. Poznato je da glavni činilac u čitavom procesu bio rast referentnih kamatnih stopa kao način suzbijanja inflacije. Uz to ratna dešavanja u Ukrajini potencirala su neizvjesnost koja je povratno uticala, i još uvijek utiče, na restriktivniju kreditnu politiku banaka objektivizovanu kroz povećanje kamatnih stopa – objasnio je Kostić.

Takođe ističe da povećanje kamatnih stopa, poznato i da je upravo to jedan od ključnih instrumenata u obaranju inflacije, djeluje ograničavajuće na ekonomsku dinamiku odnosno na ekonomski rast tj. na smanjenje investicione aktivnosti pa to sveukupno, kroz pritisak na dohotke građana u smislu njihovog smanjenja, djeluje na pad standarda građana.

– Istovremeno rast kamatnih stopa uzrokuje i skuplje kredite što je još jedan od uticaja na povećanje izdataka odnosno troškova za građane i privredu, što ukupno i onako tešku ekonomsku situaciju čini još težom – objašnjava Kostić dodajući da je, ipak, rast kamatnih stopa u Crnoj Gori bio daleko sporiji nego što je to bio slučaj u zemljama EU – i u tom smislu su banke, koje posluju na tržištu Crne Gore, bile daleko umjerenije i nijesu pratile trend rasta kamatnih stopa iz EU zemalja, čime su uticale da se tekuća dinamika ekonomskog rast u Crnoj Gori održi na postojećem nivou.

– Malo mehanizama stoji na raspolaganju CBCG za uticaj na poslovanje banaka budući da nema monetarnu funkciju ali ipak su tu kao potencijalni instrumenti – politika obavezne rezerve ili mjere u okviru administriranja operativnog poslovanja banaka – zaključuje Kostić.

U svjetlu ovih dešavanja, banke u Crnoj Gori preduzimaju mjere kako bi se prilagodile promjenama. Erste banka, na primjer, prilagođava ponudu kredita s varijabilnim kamatnim stopama, dok CKB smanjuje fiksni dio varijabilne kamatne stope nakon povećanja Euribora. S druge strane, Adiko banka nudi fleksibilne opcije fiksnih i promjenljivih kamatnih stopa, prilagođavajući se tržišnim kretanjima.

Istovremeno, NLB banka ističe svoj pristup kombinovanim kamatnim stopama kako bi zaštitila klijente od naglih promjena, dok Univerzal kapital banka (UCB) bilježi postepeni rast kamatnih stopa usljed promjena Euribora.

Obavještavaju klijente

Iz crnogorskih banaka su kazali Pobjedi da obavezno obavijeste klijenta ukoliko nastupa promjena koja utiče na visinu mjesečne obaveze klijenata po kreditu usljed promjene Euribora i aktivno edukuju i obavještavaju klijente o svim mogućnostima, izborima i potencijalnim rizicima.

Kada je riječ o aktuelnoj ponudi kredita s varijabilnim kamatnim stopama, u odnosu na prošlu godinu, Erste banka je smanjila osnovicu na koju se dodaje šestomjesečni Euribor. Tako je, na primjer, za Erste stambeni kredit s varijabilnom kamatnom stopom, nominalna kamatna stopa prošle godine iznosila od 3,49 odsto plus šestomjesečni Euribor do 4,75 odsto plus šestomjesečni Euribor, dok ona danas iznosi od 2,75 odsto plus šestomjesečni Euribor do 2,99 odsto plus šestomjesečni Euribor, u zavisnosti od boniteta klijenta – objasnili su iz Erste banke.

Kako oni navode kod kredita s varijabilnom kamatnom stopom koji su odobreni u prethodnim godinama, usljed rasta Euribora, porasle su i kamatne stope.

– Ipak, proaktivno djelujući od maja prošle godine, a zatim i formalnom pripremom programa zaštite klijenata korisnika kredita s varijabilnim kamatnim stopama, Erste banka je, na njihov zahtjev, izvršila promjenu tipa kamatne stope iz varijabilne u fiksnu za veliki procenat. U zavisnosti od faze otplate u kojoj je kredit, nekim klijentima je bilo isplativo da izvrše promjenu, a nekima ne – kazali su iz Erste banke.

U svakom pojedinačnom slučaju su se, kako navode, trudili da, u razgovoru s klijentom zajedno dođu do odgovornog rješenja za njegove potrebe.

Kod stambenih kredita s fiksnim kamatnim stopama, kako su kazali iz Erste, nominalne kamatne stope su se u zavisnosti od ročnosti prošle godine kretale u rasponu do 6,25 odsto.

– Ove godine, fiksna kamatna stopa se odobrava za stambeni kredit s rokom otplate do deset godina, a iznosi od 5,75 do 6,25 odsto, u zavisnosti od boniteta klijenta – kazali su iz Erste banke i dodali da u ponudi imaju i stambeni kredit s kombinovanom kamatnom stopom, sa nižom fiksnom stopom tokom prvih pet godina i prelaskom na varijabilnu kamatnu stopu nakon tog perioda – ističu iz ove banke.

Objašnjavaju da kredite odobravaju na rok do 30 godina.

– Ponuda stambenih kredita uz kombinovanu kamatnu stopu može biti interesantan izbor za klijente koji aktivno prate tržišne trendove i traže rješenje u zoni između fiksne i varijabilne kamatne stope. Nominalne fiksne kamatne stope kod Erste stambenih kredita s kombinovanom kamatnom stopom tokom prvih pet godina iznose 4,99 i 5,49 odsto na godišnjem nivou, u zavisnosti od boniteta klijenta, dok će nakon isteka pete godine varijabilna kamatna stopa iznositi 3,49 plus šestomjesečni Euribor – objasnili su iz Erste.

Iz Prve banke su naglasili da su njihovi izvori finansiranja u najznačajnijoj mjeri domicilnog karaktera, ali je rast Euribora, u manjoj ili većoj mjeri, neminovno uslovio korekciju cijena kredita na svim tržištima euro zone, pa i na našem.

– U vezi sa tim, jedan od efekata rasta kamatnih stopa determinisan je i rastom referentne kamatne stope (Euribor). Usljed tržišnog prilagođavanja od početka ove godine, PPNK (prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa) na ukupne kredite fizičkim licima, porasla je za 0,21 p.p – objasnili su iz Prve banke dodajući da dominantno imaju fiksne kamatne stope koje se kao takve prilagođavaju promjenama Euribora.

Banke

– Vrijednost šestomjesečnog Euribora (najčešće ugovarana varijabila) 30. septembra ove godine, iznosio je 4,125 dok je PPNKS na kredite fizičkih lica iznosila 6,97 odsto – objasnili su iz Prve banke.

U CKB banci sve kredite iz ponude moguće je podići uz fiksnu kamatnu stopu koja važi sve vrijeme otplate kredita.

– Klijentima su na raspolaganju stambeni ili hipotekarni krediti uz varijabilnu kamatnu stopu. U želji da uvijek pružimo adekvatan odgovor na očekivanja naših klijenata, nakon povećanja Euribora, CKB je smanjila fiksni dio varijabilne kamatne stope za stambene kredite sa 3,2 na 2,99 odsto plus šestomjesečni Euribor – objasnili su Pobjedi iz CKB.

Blagovremeno su obavili analizu kreditnog portfolija fizičkih lica sa zaključenim ugovorima sa varijabilnom kamatnom stopom.

– S tim u vezi, od prošle godine, klijenti mogu promijeniti varijabilnu u fiksnu kamatnu stopu za kredite koje otplaćuju. CKB ne naplaćuje promjenu kamatne stope, a svi podneseni zahtjevi za promjenu ugovorenih kamatnih stopa razmatraju se pojedinačno u sklopu redovne procedure – poručuju iz CKB.

Podsjećaju da se kreditna politika banke definiše na godišnjem nivou u skladu sa ekonomskim i tržišnim prilikama.

Adiko banka je fokusirana na odobrenje brzih gotovinskih kredita za građane i mala i srednja preduzeća, tako da pored jednostavne i brze procedure klijent ima mogućnost izbora između fiksne ili promjenljive (varijabilne) kamatne stope po kreditu.

– Usljed trendova na svjetskim tržištima banka usklađuje ponudu kamatnih stopa dostupnih klijentima. Pored cijene izvora sredstava kamatne stope se usklađuju na osnovu raznih pozitivnih i negativnih faktora – prema vrsti kredita, bonitetu klijenata, tržištu, tako da se može govoriti samo o prosječnim kretanjima kamatnih stopa na nivou banke. Kamatne stope Adiko banke su transparentne i dostupne su na našim digitalnim platformama i zvaničnom sajtu i banka ih redovno ažurira kada dođe do promjene – kazali su iz ove banke dodajući da u ponudi imaju fiksne kamatne stope, čija vrijednost nakon zaključivanja ugovora o kreditu ne podliježe promjenama već se inicijalno ugovorena fiksna kamatna stopa primjenjuje do kraja otplate kredita.

– Varijabilna stopa koju imamo u ponudi prilagođava se tromjesečnom iznosu vrijednosti Euribora. U slučaju promjenljive kamatne stope ista se usklađuje sa tromjesečnim Euriborom osim u slučaju postojanja okolnosti da je referentna stopa Euribora u momentu zaključenja ugovora i/ili određenom referentnom periodu negativna, odnosno, ispod nule. U tom slučaju je kamatna stopa jednaka marži, tj. vrijednost referentne stope smatra se da je nula – objasnili su iz Adiko banke.

Iz NLB su nam kazali da od početka godine nije bilo povećanja kamatnih stopa na kredite već je došlo isključivo do rasta referentne kamatne stope Euribor, uzrokovanog odlukama ECB.

– Zbog toga smo obezbijedili stambene i gotovinske kredite sa kombinovanom kamatnom stopom, koja podrazumijeva fiksnu tj. nepromjenljivu kamatnu stopu za prvih tri do pet godina korišćenja kredita, nakon čega se obračunava promjenljiva kamatna stopa, koja se vezuje za referentnu kamatnu stopu Euribor i primjenjuje se vrijednost koja je u tom trenutku aktuelna – objasnili su iz NLB dodajući da su ove godine smo dva puta smanjivali varijabilni dio kamatne stope, upravo zbog navedenih kretanja referentne kamatne stope Euribor.

Banka, kako su naglasili, ima u ponudi fiksne, kombinovane i varijabilne kamatne stope za kreditne proizvode iz svoje ponude.

– Visina kamatne stope zavisi od više faktora, prije svega namjene i ročnosti kredita, i različita je za različite kategorije kreditnih proizvoda – poručuju iz NLB.

U Univerzal kapital banci (UCB) fazno povećanje vrijednosti Euribora u proteklom periodu se posljedično odrazilo na povećanje vrijednosti aktivnih kamatnih stopa (kamatna stopa koja se primjenjuje na kredite).

– Na nivou banke, 31. decembra prošle godine, vrijednost PPNKS (prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa) je 4,83 odsto, dok je 31. oktobra ove godine ta vrijednost 5,10 odsto. Trenutna vrijednost Euribora je oko 4,00 odsto, dok je trenutna vrijednost PPNKS (prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa) oko 5,10 odsto – objasnili su iz UCB.

Euribor bio rekordan 2008. godine

Inače, do 2022. godine, Euribor je čitavih sedam godina bio u minusu, da bi njegov rast počeo sa ratom u Ukrajini i globalnim rastom inflacije. Ipak, Euribor je u toku svjetske ekonomske krize, tokom 2008. godine, dostizao iznos veći od pet odsto. Tako je najveća vrijednost šestomjesečnog Euribora zabilježena 9. oktobra 2008, kada je dostigla 5,448 odsto.

Nakon finansijske krize, Euribor je počeo značajno da pada, a u minus je ušao 2016. godine.

Euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu od 1999. za valutu euro. Utvrđuje se dnevno kao prosječna stopa po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj u eurozoni posuđuju neosigurana sredstva u eurima. Spomenute banke moraju zadovoljiti određene kriterijume kako bi Euribor bio reprezentativan i odražavao stvarnu situaciju na tržištu novca.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content