Filipović: Malim trgovcima se ne isplati uvođenje mogućnosti plaćanja karticama

Piše: Objavljeno: 03/09/2023
featured image

Foto: Ilustracija, pexels

Malim trgovcima koji posluju u Crnoj Gori ne isplati se uvođenje mogućnosti plaćanja karticama jer su cijene održavanja kartica visoke, ocijenio je za Gradsku RTV ekonomski analitičar Oleg Filipović. 

Tu cijenu, kako dodaje, može da koriguje jedino Centralna banka Crne Gore. Dok se to ne desi, građani Crne Gore plaćaće veću cijenu nego pojedine zemlje EU.

Na porast cijene održavanja kartica, koje banke nude kompanijama i trgovcima, uticala je agresija Rusije na Ukrajinu, objašnjava Filipović, piše gradski.me.

„Cijena se krećala od 1, 2 do 3 odsto, zavisno od firme, tako da su velike firme, koje su stacionirane npr. u Delti, koje imaju velike dnevne promete, njima je cijena bila manja, a sada cijena ide do 4, 5 odsto i više“.

Prošle godine u Crnoj Gori izdato je oko 520.000 platnih kartica, i bilo je šest puta više transakcija nego plaćanja gotovim novcem.

Građani Crne Gore nemaju mogućnost da  karticom plaćaju na trafikama i u manjim trgovinama. Takođe, mnogo je ugostiteljskih objekata koji nisu uveli termininale pa su građani „osuđeni“ na plaćanje gotovinom.

Cijena održavanja kartice u Hrvatskoj je niža nego kod nas i iznosi 0,3 odsto. U Srbiji je na istom nivou kao u Crnoj Gori s tim da u toj zemlji građani preferiraju plaćanje gotovinom.

Da bi došlo do snižavanja cijene održavana kartice, potreban je dogovor između Centralne banke i trgovaca, ističe Filipović.

„Prevashodno Centralna banka treba da reaguje na taj način što će limitirati cijene korišćenja kartica sa jedne strane, kao što je to u EU, oni se kreću od 02 do 03 po transakciji, i sa druge strane, dozvoliti malim trgovcima da oni sami definišu minimum dokle se može krećati plaćanje karticom“, kaže Filipović.

Prema riječima Filipovića, banke i građani imali bi brojne benefite, ukoliko bi došlo do limitiranja cijena provizije.

„Vi onda imate novac na raspolaganju 24/7 kao kupac, kada imate karticu. Ovako kada imate keš, limitirani ste. S druge strane, došlo bi do povećanog prometa za te firme i trgovačke kuće. Platičan primjer: Ako limitirate da minimalna kupovina bude deset eura, onda obračunavate na tih deset eura kompletnu cijenu transacione usluge, kada bi vratili to u okvire EU, imali biste uštedu“, navodi on.

Visoke su i provizije koje građani plaćaju kada podižu novac sa bankomata u inostranstvu. Filipović smatra da Crna Gora, koja pretenduje da postane članica EU, mora da uvodi mjere i limite koji važe za tržište EU.

” Dok ne ispravi trenutnu situaciju na tržištu, rizikuje da i dalje bude, u finansijskom smislu, „zemlja trećeg svijeta“, zaključio je Filipović.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content