Nakon decenije blokade u Vijeću, Evropski parlament i države članice EU-a nakon decenije blokade u Vijeću, konačno su se složili oko akta o povećanju broja žena u upravnim odborima.
Privremeni sporazum ima cilj da osigura ravnopravnost polova u upravama trgovačkih društava koja se kotiraju na berzama u Uniji.
Tokom posljednjih deset godina, na starom kontinentu ostvaren je određeni napredak u pogledu rodne ravnopravnosti u upravama. Međutim, taj napredak je bio neujednačen, pa je u oktobru 2021. u prosjeku bilo samo 30,6 odsto članica i samo 8,5 odsto predsjednica upravnih odbora, što je porast u odnosu na 10,3 odsto, odnosno tri odsto u 2011. godini.
Postoje i značajne razlike među država članicama, pri čemu je u Francuskoj 45,3 odstoo žena članica u upravnim odborima, dok ih je na Kipru samo 8,5 odsto, prenosi bankar.me.
Većina, 18 od 27 zemalja EU, godinama je podržavala dogovor o povećanju broja žena u odborima, ali to nije bilo dovoljno jer je za usvajanje bilo potrebno osigurati kvalifikovanu većinu, što je značilo da predlog treba da podrže države koje predstavljaju najmanje 65 odsto ukupnog stanovništva EU-a.
Prevagu donijela Njemačka
Prevagu na posljednjem sastanku Vijeća donijela je Njemačka, koja je dolaskom koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala, konačno mogla glasati za usvajanje predloga. To je otvorilo put za početak pregovora s Evropskim parlamentom, te je nakon tri kruga pregovora donet privremeni sporazum.
Nakon što Parlament i Veće službeno odobre sporazum, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU-a.
Države članice trebale bi Direktivu da implentiraju dve godine nakon usvojanja.
Prema Direktivi o ženama u upravnim odborima, do 30. maja 2026. godine bi najmanje 40 odsto neizvršnih direktorskih mesta ili 33 odsto svih direktorskih pozicija trebale da zauzimaju žene.
Cilj bi se postigao, prenosi ovaj list, davanjem prednosti kandidatu nedovoljno zastupljenog pola kada se jednako kvalifikovane osobe prijave za isti posao.
