Državni depoziti 43 miliona eura

Piše: Objavljeno: 19/01/2023
featured image

Foto: Ilustracija, pexels

Na početku ove godine državni depoziti su bili 43 miliona, odgovorio je ministar finansija Aleksandar Damjanović na pitanje Pobjede na radnom doručku sa novinarima i dodao da je ,,dinamika priliva sada bolja nego prošle godine“.

Prema podacima Ministarstva finansija, državni depoziti su zadnjeg dana 2021. godine iznosili 464,8 miliona eura.

Damjanović je istakao da su državne rezerve na kraju 2022. bile 150 miliona eura, ali da su uspjeli da u ovu godinu uđu bez centa odloženih obaveza, odnosno da su isplatili sva planirana davanja.

Na pitanje Pobjede koje uslove treba da ispuni Crna Gora da bi dobila garanciju Svjetske banke (SB) od 80 miliona eura, kako bi mogla jeftinije da se zadužuje, jer je na posljednji kredit od 50 miliona eura imala kamatu od osam odsto, Damjanović je odgovorio da je situacija stabilizovana sa prihodima koji se ostvaruju, ekstra prihodima i depozitima, kao i da se sve obaveze redovno izmiruju.

SB I MMF

– Zahtjevi Svjetske banke vezano za taj aranžman ne idu u pravcu smanjenja zarada i penzija, niti otpuštanja zaposlenih, već u pravcu nekih drugih politika, kao što su uvođenje fiskalnog savjeta, ekološke zaštite u smislu da zagađivač plaća i još nekih. Dosta su zahtjevni što se tiče Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i treba nam taj sporazum, pa ćemo ispuniti sve zahtjeve. Neće to ugroziti javne finansije, već će omogućiti stabilno finansiranje – rekao je Damjanović i naglasio da sa predstavnicima Svjetske banke za region sarađuju sjajno.

Istakao je i da, kad se radi o kamatama, tržišni uslovi nijesu dobri, pa pokušavaju da ne idu „grlom u jagode“, već da pažljivo razmotre svaku potrebu za eventualnim dodatnim zaduženjem.

Upitan kako komentariše reprivatizaciju, odnosno povećanje udjela države u preduzećima, koje omogućava i širenje partijskih interesa preko uhljeba, Damjanović je kazao da se jedan od zahtjeva Svjetske banke odnosi upravo na jačanje partijskih uticaja u preduzećima.

– Pokušaćemo da bude što manje partijskih uhljeba, a što više stručnjaka u sistemima koji moraju da ostanu pod državnom kontrolom, kao što je Luka Bar, auto-put i energetske kompanije – odgovorio je Damjanović na pitanje Pobjede.

JAVNO ZDRAVSTVO

Kada je riječ o finansiranju javnog zdravstva, koje je zakonska i ustavna obaveza, Damjanović je rekao da će Vlada sačekati da se formira Ustavni sud i podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti izmjena zakona kojima su ukinuti doprinosi za zdravstvo.

– Ako Ustavni sud kaže da je to bilo nezakonito, vratićemo doprinose odmah u sistem, a ako kaže da je bilo zakonito razmislićemo o modelu stabilnog finansiranja Fonda zdravstva. Moramo imati jak sistem javnog zdravlja. Ne možemo da otmemo od Fonda i bacimo u potrošnju, a građane gurnemo prema privatnom zdravlju – ocijenio je Damjanović odgovarajući na pitanje Pobjede.

Na pitanje Pobjede da li je bilo neophodno duplo više povećati zarade u javnom u odnosu na privatnik sektor, nakon izglasavanja programa „Evropa sad“, Damjanović je odgovorio da je rast plata u javnom sektoru od donošenja zakona bio na marginama i da su u Ministarstvu smatrali da treba da idu bar do stope inflacije treba sa povećanjem.

– Povećanje zarada u javnom sektoru je neumitno da bi se elementarno sačuvala kupovna moć zaposlenih i smatramo da ćemo, kroz naprezanje prije svega domaćih resursa, uspjeti ovaj segment građana da zaštitimo – rekao je Damjanović.

Na pitanje da li je na vidiku aranžman sa MMF-om, Damjanović je odgovorio da je Crna Gora od aranžmana sa MMF-om daleko onoliko koliko globalni faktori budu uticali na ekonomske tokove, odnosno ukoliko bude dodatnih destabilizacija izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu i ukoliko bude problema u dijelu snabdijevanja energentima, što niko ne može da predvidi. Naveo je da su neke zemlje regiona to već učinile.

– Ništa strašno da imamo partnera koji je spreman da u slučaju destabilizacije bude pri ruci. U ovom trenutku ne razmišljamo o tome i pokušavamo da sopstvenim resursima zaokružimo tekuću budžetsku godinu. Sve obaveze budžeta se izmiruju redovno i za sada nema potrebe za tim aranžmanom – rekao je Damjanović i naglasio da su za prvih 15-ak dana januara prihodi veći nekih sedam do osam odsto u odnosu na uporedni period.

Zarade

– To znači da jednim dijelom inflacija radi svoje, a tu su i dodatni prihodi zbog, da tako kažemo, mini turističke sezone tokom praznika i potrošnje koja je izazvana. To ne znači da treba da sjedimo skrštenih ruku i ne obezbijedimo svaki mogući cent koji nam bježi u sivoj zoni – poručio je Damjanović i podsjetio da je procjena BDP-a za prošlu godinu 5,7 milijardi eura, prihodi budžeta su bili oko dvije milijarde i veći su za 100 miliona nego 2021, za šta je zaslužan prije svega PDV, koji je 216 miliona bio veći nego godinu ranije. Naveo je da su podbacili porez na zarade (40 miliona) i doprinosi (90 miliona zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo).

Kada je riječ o sektoru igara na sreću, kazao je da je odbio zahtjev koncesionara Džek pot za produženje koncesije u kazinu u Bečićima na još pet godina. Najavio je da će uskoro biti raspisan novi konkurs za koncesiju na koji se može javiti i Džek pot. Objasnio je da se u konkretnom slučaju radilo o tome da su koncesionar i Ministarstvo različito tumačili normu i naglasio da u fokusu ni aktuelnog ni budućeg zakona nije i neće biti pojedinac. Dodao je i da se novi zakon fokusira ne na kazina, već na online klađenje, te da bi država koja od tog posla prihoduje 15 miliona eura, mogla naplatiti 40 miliona.

– Nama je cilj kao državi da nam kazina rade, da nam se plati jednokratna naknada i da nam se plaćaju sve one ostale naknade i porezi iz poslovanja. Nije nam cilj da nam zjape prazna kazina, ali moramo da se držimo zakona – poručio je Damjanović.

Državni sekretar Ilija Vukčević je kazao da će, u okviru proširenja poreske osnove, nastojati da oporezuju rentiranje nekretnina i da će koristiti iskustvo Hrvatske. Objasnio je da se to ne odnosi samo na softver eVisitor, već na kompletnu grupu propisa koji će omogućiti lakšu registraciju iznajmljivača i podjelu na paušalce i PDV obveznike.

Inače, planirano je oporezivanje prihoda iz inostranstva, pozajmica preduzeća privatnim licima, luksuznih proizvoda, onlajn klađenja, zahtjev da bankarska tajna ne važi za poresku naplatu, kao i efikasniju naplatu PDV na novoizgrađene objekte. Najavljeno je i formiranje poreske policije i priključivanje poreskih inspektora resornom ministarstvu.

Transakcija u Bemaksu po novom zakonu

Uprava prihoda i carina će provjeriti prodaju Bemaksa i utvrditi koji iznos poreza na kapitalnu dobit treba da se plati u skladu sa novim zakonskim rješenjima, kazao je Damjanović.

Podsjetio je da zakon ima mehanizam retroaktivne primjene za pet godina, pa transakcija kojom je u oktobru prošle godine imovina Bemaksa promijenila vlasnika za 750 hiljada eura podliježe provjeri na osnovu tog propisa.

Za alimentaciju se prijavilo 30 odsto očeva

Od 1. novembra, kada je počela primjena Zakona o privremenom izdržavanju djece, Alimentacioni fond je riješio 20 od 242 zahtjeva. Prema podacima koje je iznijela državna sekretarka Ana Raičević, Fondu je budžetom opredijeljeno sedam miliona eura, a zaključno sa jučerašnjim danom isplaćeno je 7,9 hiljada eura, a da dva rješenja koja su u obradi potražuju 1.584 eura. Navedeno je i da su 30 odsto zahtjeva dostavili očevi.

Na pitanje Pobjede kako država namjerava da refundira ta sredstva, kad alimentaciju nijesu mogli da naplate nosioci pravosnažnog sudskog rješenja, Damjanović je podsjetio da je zakon donesen u parlamentu, bez konsultacija sa Ministarstvom finansija.

– Ako se ispostavi da država snosi teret bez mogućnosti refundacije, mijenjaćemo zakon. Ovo je pokušaj da se trajno riješi pitanje alimentacije, pa da probamo – naveo je Damjanović.

Odluka o ekonomskom državljanstvu nije produžena, čeka se Brisel

Damjanović je rekao da nije produžena odluka o ekonomskom državljanstvu, ali da pripremaju neke prijedloge koji su na fonu onih koje koriste članice EU i očekuju odluku Brisela.

Državni sekretar Agron Ibrahimi je kazao da je na listi 16 turističkih objekata i jedan poljoprivredni. U Kolašinu i na Žabljaku je devet objekata sa 1.236 apartmana, tržišne vrijednosti 133,3 miliona eura, a trebalo bi da omoguće otvaranje 852 radna mjesta. Na Primorju su četiri objekta tržišne vrijednosti 311 miliona eura sa 1528 apartmana i 985 novih radnih mjesta. Država je od prodaje apartmana naplatila 33 miliona eura.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Skip to content