Vrijednost dolara pala je prema korpi valuta, druge sedmice zaredom, iako je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed), ponovo agresivno povećala kamatne stope.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,75 odsto na 105,90 bodova, blizu najniže vrijednosti u tri sedmice.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,1 odsto, pa je cijena eura dostigla 1,0220 USD, piše SEEbiz.
Kurs dolara pao je i prema japanskoj valuti, 2,1 odsto, na 133,25 jena (JPY).
Kao što se očekivalo, Fed je na sjednici u srijedu povećao ključne kamatne stope za dodatnih 0,75 procentnih poena, drugi mjesec zaredom, u rasponu od 2,25 do 2,5 odsto.
Povećanje kamata za ukupno 1,5 odsto u dva mjeseca predstavlja najagresivnije zaoštravanje monetarne politike od 1990-ih godina.
Fed na taj način nastoji da suzbije inflaciju, koja se trenutno kreće na najvišim vrijednostima u više od 40 godina, iznad devet odsto.
Uprkos dodatnom povećanju kamata, dolar je oslabio jer je predsjednik Fed-a, Jerome Powell, poručio da će dalji potezi centralne banke zavisiti od budućih ekonomskih pokazatelja i da je za očekivati usporavanje tempa zaoštravanje monetarne politike.
„Nakon što je monetarna politika dodatno zaoštrena, u narednom periodu vjerovatno će biti prikladno usporiti taj tempo, dok ne analiziramo ukupne učinke prilagođavanja naše politike na ekonomiju i inflaciju”, kazao je Powell.
Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da postoji 72 odsto izgleda da će Fed na narednoj sjednici u septembru kamate povećati za 0,5 procentnih poena, a 28 odsto izgleda da će povećanje ponovo iznositi 0,75 procentnih poena.
Uprkos tome, dolar je oslabio jer je na tržištu ponovo ojačala sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su cijene dionica snažno porasle, dok su valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital, kao što je dolar, izgubile na privlačnosti.
Uz to, ulagače je pokolebao izvještaj prema kojem je američka ekonomija uronila u recesiju.
Bruto domaći proizvod (BDP) Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u drugom tromjesečju skliznuo je 0,9 odsto na anualizovanom nivou, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.
Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji, jer nijesu pali svi ekonomski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnom nivou, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.
I niz drugih podataka ukazuje na usporavanje rasta ekonomije, dok inflacija ne popušta.
Inflacija ne popušta ni u Evropi. Eurostat je u petak objavio da je u julu inflacija u eurozoni dostigla novi rekord, 8,9 odsto, što je najviše posljedica rasta cijena energije i hrane.
Eurostat je, takođe, objavio da je BDP eurozone u drugom tromjesečju porastao 0,7 odsto u odnosu na prvo tromjesečje, kada je bio uvećan 0,5 odsto.
Pritom je u Njemačkoj, najvećoj evropskoj privredi, BDP stagnirao u odnosu na prvo tromjesečje, kada je porastao 0,8 odsto.
Uprkos padu dvije sedmice zaredom, od početka godine dolar je prema korpi valuta na dobitku oko deset odsto.
