Na svjetskim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta porasla je u prvoj sedmici nove godine, međutim kurs američke valute prema euru i drugim valutama znatno je oscilirao, zavisno od ekonomskih pokazatelja.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 0,4 odsto, na 103,88 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 0,5 odsto, pa je cijena eura skliznula na 1,0645 dolara, prenosi SEEbiz.
Kurs dolara prema japanskoj valuti skočio je 0,7 odsto, na 132,1 jena.
Dolar je prema korpi valuta ojačao i u prvoj sedmici nove godine, nakon što je prošle godine njegova vrijednost porasla oko osam odsto.
Dolar je prošle godine ojačao jer je američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) prednjačila po povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila inflaciju, koja je polovinom godine dostigla najviše nivoe u 40 godina.
Fed je prošle godine povećao kamate ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,5 odsto, što je njihov najviši nivo u posljednjih 15 godina.
Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.
Fed će i u ovoj godini povećavati kamate, no pitanje je koliko.
Evropska centralna banka (ECB) prošle godine je povećala kamate ukupno 2,5 postotnih bodova.
To predstavlja oštri zaokret, s obzirom na to da je godinama vodila vrlo podsticajnu monetarnu politiku. Centralna banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u ovoj godini povećati kamatne stope.
Iako su i američka i evropska centralna banka znatno povećale kamate, dolar je ojačao prema euru jer se smatra da Fed ima više prostora za zaoštravanje monetarne politike, s obzirom na to da je američka ekonomija ipak u boljoj situaciji od evropske, kojoj prijeti recesija zbog energetske krize.
U takvim okolnostima prošle sedmice kurs dolara znatno je oscilirao, zavisno od ekonomskih pokazatelja.
Ako su podaci pokazivali da američka ekonomija i dalje raste iznad očekivanja, dolar bi ojačao jer je to na tržištu podržalo nagađanja da će Fed možda povećati kamate i više nego što se očekuje.
I obrnuto. Tako je dolar osjetno pao u petak, kada je objavljeno da je u decembru broj zaposlenih u SAD-u povećan 223 hiljade, nešto više nego što se očekivalo. Međutim, plate su porasle 0,3 odsto na mjesečnom nivou, manje nego što se očekivalo.
Uz to, objavljeno je da su aktivnosti u uslužnom sektoru u decembru pale prvi put nakon više od dvije i po godine.
Zbog usporavanja rasta plata, a time i inflacionih pritisaka, na tržištu je prevladalo mišljenje da bi na kraju ciklusa povećanja kamate mogle biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju.
Euro je, ipak, oslabio jer su svi posljednji izvještaji pokazali da posljednjih mjeseci popuštaju inflacioni pritisci u eurozoni i najvećim ekonomijama tog bloka, Njemačkoj i Francuskoj.
A to bi moglo navesti Evropsku centralnu banku da uspori tempo povećanja kamatnih stopa, pa se euro našao pod pritiskom.
Još je više dolar prošle sedmice ojačao prema jenu, što je posljedica vrlo popustljive monetarne politike, koju japanska centralna banka vodi godinama kako bi podržala ekonomiju.
