Na osnovu podataka iz tri kvartala ove godine pozitivne trendove su registrovali samo hoteli sa pet zvjezdica i ubjedljive rezultate, dok hoteli sa četiri zvjezdice bilježe pad broja noćenja – kazao je Pobjedi ekonomski analitičar Darko Đikanović, koji ističe da prihode ne možemo porediti sa rekordnom 2019. jer ove godine bilježimo veliku inflaciju. Podatak da rast prihoda ostvaruju samo hoteli sa pet zvjezdica, naglašava, opravdava orijentaciju ka elitnom turizmu, a ne masovnom koji ,,upražnjavamo“ posljednjih godina.
Elitni turizam
– Preko pola miliona noćenja je ostvareno u hotelima sa pet zvjezdica, 85 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. U pitanju je rezultat proširenih kapaciteta, te sve većeg broja hotela ove kategorije. Kapaciteti su povećani za 75 odsto pa trenutno imamo 40 hotela najveće kategorije sa 2.500 smještajnih jedinica. Iako ponuda hotela sa pet zvjezdica raste, tražnja je i dalje premašuje što je dobar pokazatelj ispravnosti turističke strategije orijentisane ka elitnom turizmu – poručuje Đikanović.
Navodi i da hoteli sa četiri zvjezdice, uprkos rastu kapaciteta, bilježe blagi pad noćenja, dok je hotela nižih kategorija sve manje kao i njihovih gostiju.
Što se tiče prihoda od turizma, iako je zvanično ostvareno 916 miliona eura, odnosno 90 odsto prihoda ostvarenih u 2019, Đikanović objašnjava da to nikako ne može biti reper, jer ove godine imamo visoku stopu inflacije.
– U odnosu na 2019. stopa inflacije iznosi 14 odsto, mada je bila i veća u trećem kvartalu u kojem su ostvareni i najbolji rezultati. Na kraju godine, nakon objave podataka o privatnom smještaju, vidjeće se kako su promjene strukture uticale na prosječnu potrošnju turista – ocjenjuje Đikanović.
Pandemija
Objašnjava da se turizam pokazao kao najuspješnija grana privrede. Do 2019. godine bilježi konstantan rast, a kada smo trebali da doživimo bum došla je pandemija.
– Iz godine u godinu, brojke su rasle, a 2019. je postavljen rekord sa preko 14 miliona noćenja turista i prihodima od 1,1 milijarde eura. Pandemija kovid-19 je ozbiljno uticala na kretanja u 2020. u kojoj Crna Gora bilježi jedan od najvećih padova turističke aktivnosti u svijetu. Slijedi period oporavka i ove godine registrujemo značajan rast. U prva tri kvartala u hotelima je registrovano 900.000 turista koji su ostvarili 3,3 miliona noćenja – navodi Đikanović.
Najviše noćenja u Budvi
Podsjeća da je 90 odsto noćenja ostvareno u primorskom regionu, od čega polovina u Budvi.
– Turisti se najduže zadržavaju u Herceg Novom, Baru i Ulcinju, sa prosječnom dužinom boravka od pet noći, u Budvi četiri noći, a najkraće u Tivtu i Kotoru, po tri noći – kazao je Đikanović.
Ističe da se promijenila struktura turista u odnosu na 2019, pa imamo znatno manje turista iz Centralne i Zapadne Evrope, a više iz BiH, Srbije, Albanije, Kosova.
– U poređenju sa poznatim mediteranskim destinacijama Hrvatskom, Maltom i Kiprom, turisti u Crnoj Gori u prosjeku ostaju jednu noć kraće. Imamo i nešto slabiju popunjenost hotela u odnosu na ove destinacije zbog izražene sezone u julu i avgustu, dok je predsezona slabija u odnosu na konkurente – poručuje Đikanović.
