Damjanović: Najveći udar na finansijski sistem je „Evropa Sad“

Piše: Objavljeno: 19/12/2022
featured image

Foto: gov.me/arhiva

Ministarstvo finansija (MF) će slijediti smjernice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz kojeg su, nakon nedavne posjete, između ostalog, upozorili da Crna Gora sebi više ne može priuštiti zaduživanja po postojećim kamatnim stopama, dalju potrošnju i poreske olakšice bez pokrića.

Ministar Aleksandar Damjanović je za Pobjedu kazao da su smjernice u vezi racionalizacije potrošnje, širenja poreskog obuhvata i dinamike zaduživanja u saglasju sa vodećim principima njegovog resora.

Ne očekuje, kako je naveo, da bi ove kritike mogle značajnije uticati na kreditni rejting Crne Gore, osim ako ne dođe do dodatnih potresa na tržištu, koje i trenutno karakterišu visoke kamate i neizvjesnost. Kazao je da im je MMF potvrdio da javnim finansijama upravljaju odgovorno i transparentno i u otežanim okolnostima, kako trenutnih globalnih izazova, tako i loših odluka prethodne administracije sa čijim odlukama nijesu bili saglasni.

– Ponovili su stav da je nova poreska politika, program ,,Evropa sad“ imao negativne implikacije na ukupan finansijski sistem i da su posljedice danas osjetne najviše u sferi malih i srednjih preduzeća, nedovoljno razvijenih opština, zdravstvu, uz negativan odraz i na standard penzionera i nivo zaposlenosti – kazao je Damjanović.

KREDITNI REJTING
Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, kako je naveo, već duži period ukazuje da stalno zaduživanje ne vodi na put već stranputicu, jer se uslovi zaduživanja pogoršavaju, a to je put u jednom pravcu.

– Tu nema dileme. Da li će ocjene koje je iznio MMF imati za direktnu posljedicu smanjenje rejtinga, u to nijesam ubijeđen. Za to je potrebno da se nastave neodržive politike i da se ništa ne preduzima u pogledu konsolidacije javnih finansija. A da li će skrenuti pažnju rejting agencija na ono što se dešava u Crnoj Gori, hoće sigurno! Dakle, mislim da će posljedica onog što je rečeno prije biti skretanje pažnje na nas i na ono što se dešava sa našim finansijama, nego što će trenutno uzrokovati lošije rangiranje – ocjenjuje Kostić.

MMF nije klasični finansijer, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun, ocjenjujući da ekonomski ambijent koji želi da kreira, često bude vrlo neprijatan za državu dužnika i izaziva oštre socijalne rezove.

– Njihov glavni motiv za ulaganje sigurno ne bi bio ispoštovan u Crnoj Gori, jer nema volje da se izvrši racionalizacija rashodne strane budžeta. Zato oni kažu da ne žele aranžman sa nama. Ta racionalizacija nije ništa drugo nego otpuštanje nemalog broja državnih činovnika. Jasno je i laiku da zaduživanje da bi trošili vodi u bankrot. Mi već plaćamo ogromne kamate na dug, a glavnicu jedemo i trošimo na uvoz. Kamate su, okvirno kažem, oko desetak miliona eura mjesečno ili oko 330 hiljada eura dnevno. Sa tim novcem mogli bismo da dignemo poljoprivredu. Uspješni biznismeni u svijetu uvijek koriste tuđi novac za ulaganja, investicije u razvoj, ali nikad za potrošnju. To treba da bude i logika naše države. Mi smo našu državu toliko opteretili troškovima, da sad niko nema hrabrosti da podvuče liniju – kazao je Drecun Pobjedi dodajući da Crna Gora neće biti privlačna ozbiljnim investitorima sve dok ne uđe u zonu normalne političke tolerancije.

OTKAZIVANJE POSP-A SIGNAL?
Otkazivanje sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje dan prije održavanja, neposredno nakon usvajanja Zakona o predsjedniku i neizglasavanja sudija Ustavnog suda (US) Damjanović, ocjenjujući je lošom viješću, nije želio da komentariše navodeći da nije u domenu njegovih nadležnosti. Očekuje, kako je naveo, da će sjednica biti uskoro održana. Oba analitičara su stava da se bez funkcionisanja ključnih institucija ne može naprijed. Drecun smatra da je to poruka političarima da naprave Ustavni sud, jer će se svi drugi problemi rješavati u institucijama. Ne vidi problem u Zakonu o predsjedniku, imajući u vidu da je riječ o zakonu niže institucionalne važnosti, koliko u neizglasavanju sudija US, koji jedini ima institucionalnu snagu da ocijeni je li neki akt u skladu sa Ustavom ili ne. Zbog toga, kako ocjenjuje, država trpi neizbježnu štetu.

– Političari uvijek tumače Ustav kako njima odgovara i njihova kritika ustavnosti bilo kog akta nema pravnu težinu, niti obavezujući karakter. Zato smatram da je početna tačka rješavanja krize formiranje US, jer bez toga mi ne možemo imati legitimnu vlast. Evo vidite kako se voljom jednog čovjeka dezavuiše najviši nivo legitimiteta, a to je volja građana Podgorice. Da imamo US to se ne bi dešavalo, a isto će biti i na parlamentarnim izborima, ako ne budemo imali US. Sve postaje besmisleno. Ovo je loša poruka svim investitorima. U praktičnom životu nepostojanje US znači i nepostojanje Ustava, a to vodi slabljenju države, jer se država pretvara u nedefinisani pravni okvir u kome nema reda – upozorava Drecun.

Kostić takođe ukazuje da je nezamislivo da bilo koji društveno-ekonomski sistem bude održiv bez potpune institucionalne strukture.

– Ukoliko to izostane, funkcionisanje sistema je dovedeno u pitanje, pa oni koji odlučuju o odnosima sa državom čija je institucionalna struktura nefunkcionalna, neminovno će to imati u vidu prilikom donošenja ekonomskih i drugih odluka. Naravno da takva okolnost ne može biti nikako povoljna za nas u očima stranih subjekata ma iz koje sfere oni dolazili. Mi očigledno ne razumijemo da je skladna institucionalna struktura jedan od elemenata ekonomskog sistema koji bez ikakve sumnje opredjeljuje njegovu efikasnost, odnosno njegovu održivost. Već je davno, i na teorijskoj i na praktičnoj ravni, jasno da sistem koji nije institucionalno zaokružen nije održiv sistem – navodi Kostić.

Damjanović ne smatra da otkazivanje sastanka može biti signal da se ne može računati na evropske fondove, dok Drecun takvu mogućnost ne isključuje. Damjanović, kako navodi, nema bojazan da će se to negativno odraziti na povlačenje sredstava, ali je svjestan da politička nestabilnost ne doprinosi finansijskoj stabilnosti. Nastoje, kako kaže, da javne finansije drže van domašaja dnevne politike, blagovremeno obavljajući sve aktivnosti i vodeći kontinuiran dijalog sa partnerskim bankama kod kojih je prepoznata volja i spremnost za nastavak saradnje.

ZADUŽIVANJE
Kada je riječ o mogućnostima zaduživanja za nedostajuća sredstva planirana budžetom za iduću godinu, Drecun smatra da će uvijek biti zainteresovanih ulagača, ako ne institucionalnih, onda privatnih hedžera, dok Kostić ocjenjuje da se već sada ne možemo zaduživati na svjetskom tržištu, jer su uslovi za nas vrlo nepovoljni.

-Sasvim je sigurno da sve to znatno već utiče na sposobnost zaduživanja zemlje, a još će i više, ukoliko se nešto brzo ne promijeni. Ko će dati kredit zemlji ili investirati u njene hartije i ukoliko u njoj ne funkcionišu ključne institucije? Institucije su rogobatna riječ pa često zamagljuju ono što one stvarno predstavljaju i što stvarno jesu pravila ponašanja, čuvanje i poštovanje tih pravila. Sada je jasnije šta znači kada neka institucija ne funkcioniše ili nije na nivou kakvom bi trebala biti, odnosno kakve to posljedice ima po funkcionisanje ukupnog sistema. Uslovi sa finansijskog tržišta za tražioce sredstava su jasan, da ne može biti jasniji pokazatelj vrednovanja društveno-ekonomskih performansi zemlje. To je ocjena koju finansijska tržišta daju našoj „uspješnosti“ – navodi Kostić.

Drecun smatra da će veći problem biti to što će skočiti kamata na dug, jer će tzv. country risk, odnosno rizik zemlje biti na značajno višem nivou.

– Ne vjerujem da će biti institucionalnih investitora koji bi uložili u zemlju koja nema US. Kako sad stvari stoje treba nam bar pola godine da formiramo US, pod uslovom da se stranke dogovore koga će podržati. Neshvatljivo je da političari odlučuju o tome ko će biti sudija US, ali takav je naš Ustav. Sad smo taoci vrlo loših deblokirajućih mehanizama i sve se rješava v. d. stanjima – zaključuje Drecun.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Skip to content