Crna Gora treba da ima registar djece sa smetnjama u razvoju

Piše: Objavljeno: 07/12/2023
featured image

Foto: PR Centar/rtcg.me

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, pa je potrebno da država osigura ozbiljniji pristup u finansiranju programa i projekata nevladinih organizacija koje im pružaju servise podrške.

Predsjednica Upravnog odbora NARDOS-a i Udruženja “Zračak Nade” Svetlana Dujović kazala je da je da udruženja roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju prelaze dug put od izolacije do uvažavanja.

„Tokom proteklih godina bilo je dosta pomaka ali i problema. Pozitivne promjene su se desile, usvojeni su zakoni i strategije, podržava se razvoj usluga na lokalnom nivou, ali postoje brojni problemi“, ukazala je Dujović, piše rtcg.me.

Govoreći o problemima, Dujović je kazala da ne postoji registar podataka o djeci sa smetnjama u razvoju i osobama s invaliditetom, da zakonska regulativa nije u skladu sa Konvencijom, međusektorska saradnja nije na zadovoljavajućem nivou.

„Nemamo integrisane usluge, neadekvatni su nam standardi i normativi usluga, nemamo standarde kvaliteta. Što se tiče socijalne zaštite, jedine usluge koje finansiraju lokalne samouprave i država su dnevni centri na lokalnom nivou i njih ima 17 u Crnoj Gori i licencirani su za dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, a neki i za dnevni boravak za odrasla lica s invaliditetom starija od 27 godina“, rekla je Dujović.

Ukazala je da nema dovoljno razvijenih usluga podrške u zajednici, navodeći da najveći broj usluga i dalje pružaju udruženja roditelja i organizacije osoba s invaliditetom na lokalnom nivou.

„Nema adekvatnog monitoringa i evaluacije kvaliteta usluga. Što se tiče osoba s intelektualnim smetnjama nemamo uslugu Stanovanje uz podršku za njih. Nemamo ni uslugu predah roditeljstvu. U zadnje vrijeme je povećan broj djece sa autizmom. Roditelji su ponovo izgubljeni, lutaju po regionu i imamo priču da se liječi autizam, a to je stanje i ne može se izliječiti nego se sa autizmom živi čitav život i potrebno je da roditelji od trenutka prepoznavanja rizika do kasnijih godina imaju adekvtnu podršku sistema“, rekla je Dujović.

Predsjednik Nacionalne asocijacije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju Crne Gore – NARDOS, Savo Knežević, kazao je da je potrebno uspostaviti politike i programe koji će osigurati programe djeci sa smetnjama u razvoju na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

„Potrebno je da imamo registar djece sa smetnjama u razvoju i osoba s invaliditetom, jer bilo koju politiku ne možemo da sprovodimo u državi ako ne znamo tačan broj djece i osoba s invaliditetom. Takođe, veoma je bitno da imamo registar rijetkih bolesti, protokol za zdravstveno zbrinjavanje djece sa smetnjama u razvoju i osoba s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama“, naveo je Knežević.

Kazao je da je bitno i da postoji sistemska podrška roditeljima djece sa smetnjama u razvoju, sistematski programi jednom godišnje i skrining programi djece sa smetnjama u razvoju, ali i da nedostaje medicinski kadar.

Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije, Ministarstvo zdravlja, Radovan Nikolić, rekao je da su u tom resoru prepoznali da je potreban značajniji iskorak u pogledu međuresorne saradnje.

„Potrebna je mnogo bolja sinhronizacija, uvezivanje i stvaranje cjelovitog sistema. U ovom trenutku funkcionišemo separatisano, svako na svoj način. Imamo određene podatke, oni se ne objedinjavaju, svako ih prikuplja za sebe što stvara dodatne probleme prilikom kreiranja politika“, naveo je Nikolić.

Podsjetio je da je Ministarstvo zdravlja izradilo Strategiju ranog razvoja djeteta, koja će poseban fokus da stavi na djecu sa smetnjama u razvoju i probleme sa kojima se suočavaju.

“Mogu da kažem da će doći do integracije sistema i digitalizacije na poseban način, gdje ćemo da budemo sistemski uvezani, da razmjenjujemo podatke automatski. Takođe, Centar za autizam će da pretrpi određene izmjene i transformisaće se u Centar za rani razvoj, centri pri domovima zdravlja će da budu centri za rane intervencije. Ove promjene ćemo da preduzmemo kako bi to bio cjelovit sistem, adekvatan i pristupačan za djecu sa smetnjama u razvoju”, naveo je Nikolić.

Ukazao je da je u toku izrada Strategije za rijetke bolesti kojom je predviđena i izrada registra za rijetke bolesti.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković, kazala je da djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori nemaju isti pristup pravima kao sva ostala djeca.

„Te razlike su daleko veće ako govorimo o pojedinim krajevima Crne Gore. Danas djeca sa smetnjama u razvoju u Kolašinu nemaju nijednu uslugu vezanu za zdravstveni sistem, i sistem socijalne i dječije zaštite. Djeca u Pljevljima, Žabljaku, Šavniku nemaju ljekara pa nemaju ni posebnu zaštitu ni djeca sa smetnjama u razvoju“, navela je Mijušković.

Podsjetila je da Crna Gora ima usvojen veliki broj strateških dokumenata, zakona, koji su utemeljeni na određenim međunarodnim standardima, navodeći da je upitna činjenica koliko je to realizovano u praksi.

„Mislim da država mora imati mnogo otvoreniji i ozbiljniji pristup prema finansiranju programa nevladinih organizacija“, istakla je Mijušković.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Jelena Raičević, podsjetila je da u tom resoru godinama unazad sprovode reformu sistema socijalne i dječije zaštite.

„Ono što je nama trenutno akcenat je proces deinstitucionalizacije. U Dječijem domu Mladost u Bijeloj u proteklih godina se dosta promijela struktura djece koja su tu smještena i sve je više djece sa smetnjama u razvoju koja zahtjevaju dodatnu podršku“, navela je Raičević.

Ukazala je da je u toku izrada Strategije procesa deinstitucionalizacije kako za djecu tako i za odrasla lica, navodeći da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja formiralo radnu grupu za izradu tog dokumenta.

„Potrebno je razvijati usluge koje su podrška i pomoć roditeljima djece sa smetnjama u razvoju kako u vidu edukacije, tako i usluge koje će se bazirati na tretmanu i radu sa djecom koja imaju poteškoće u razvoju. Takođe, u okviru ove strategije radićemo na servisu Hraniteljstva za inkluzivnu podršku“, istakla je Raičević.

Predstavnik Ministrstva ljudskih i manjinskih prava, Emin Ljuljanović, podsjetio je da Strategijom za zaštitu lica s invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti definisano 12 operativnih ciljeva, od kojih se jedan odnosi na pristupačnost zdravstvenom sistemu i zaštiti.

„Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je ove godine Javnim konkursom za nevladine organizacije raspodjelilo oko 450 hiljada eura i podržalo je finansiranje 20 projekata i programa nevladinih organizacija koje doprinose zaštiti i promociji jednokosti. Oko jedne četvrtine projekata su od nevladinih organizacija koje se bave djecom sa smetnjama i razvoju i roditeljskih udruženja“, rekao je Ljuljanović.

Predstavnica Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak Nade“ iz Pljevlja Sanela Žiga, kazala je da to udruženje broji 124 člana koje čine roditelji djece i omladine sa smetnjama u razvoju, navodeći da su u prethodne 22 godine realizovali preko 120 projekata.

„U radu našeg Udruženja zastupamo socijalni model invaliditeta. Preko dvije decenije našeg rada je bilo usmjereno da se što više eliminiše medicinski pristup invaliditetu, a da to bude socijalni, holistički pristup“, zaključio je Žiga.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)

Skip to content