Crna Gora može u EU prije 2030.

Piše: Objavljeno: 12/09/2023
featured image

Foto: Pobjeda

Lideri zemalja učesnica Procesa Brdo-Brioni juče su u Skoplju usvojili Deklaraciju kojom je zatraženo da Evropska Unija (EU) i Zapadni Balkan budu spremni za proširenje što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine.

Predsjednici zapadnobalkanskih država, Hrvatske i Slovenije, Deklaracijom su se obavezali da intenziviraju strateški dijalog s institucijama EU radi ubrzanja procesa pristupanja Uniji, da ubrzaju prelazak na obnovljive izvore energije i povećaju energetsku efikasnost i rade na zadržavanju mladih u regionu.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon samita je novinarima kazao da Crna Gora ima realnu mogućnost da ispuni preduslove za učlanjenje u EU prije 2030. godine.

On je tražio izmjenu nacrta Deklaracije u kojoj je spomenuta 2030. godina na način koji, kako je rekao, nije bio dovoljno precizan i jasan.

“Ono na čemu sam ja insistirao u ime Crne Gore koja je dugi niz godina u procesu pregovaranja i najviše odmakla u procesu pridruživanja EU, je da je to, ipak, dosta daleko i onda je napravljen zajednički dogovor da se stavi da 2030. godina bude najkasniji datum, a da svaka zemlja može nekom svojom dinamikom u smislu pripremljenosti i unutrašnjih reformi da postane članica EU i mnogo ranije od te godine”, rekao je Milatović.

On je kazao i da je njegov predlog da Crna Gora bude zemlja domaćin narednog samita naišao na podršku svih učesnika.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, smatra da su izjave pojedinih učesnika o prijemu država Zapadnog Balkana u EU do 2030. godine “lijepe želje”.

“Ne pada im na pamet, možemo da dubimo na glavi, neće da nas prime ni 2026, ni 2027, ni 2028. godine. U Deklaraciji piše članstvo u EU što ranije, a najkasnije do 2030. godine. To su lijepe želje, ali ko sam ja da umanjujem ambiciju i optimizam drugih. Super ako tako bude, a da li će da bude, nisam siguran”, rekao je Vučić, prenio je Tanjug.

Na skupu u Skuplju su kao kodomaćini učestvovovali predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Proces Brdo-Brioni prvi put je održan 2013. godine na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja. Cilj tog procesa je integracija zemalja regiona u EU i stabilizacija situacije na ZB kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja.

Creative
Društvo
Kolumne
Ostalo
Posao
Uncategorized
Vijesti
Zabava

Ostavi komentar

(Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *)