Baš kao što je trenutnom pandemijom COVID-19 turistički sektor pogođen više od ostalih, ranjive grupe unutar sektora su među najteže pogođenim.
Kao što je utvrđeno Okvirnom Konvencijom UNWTO-je( svetske turističke organizacije) o turističkoj etici, sektor ima obavezu da promoviše prava najugroženijih grupa kao što su žene, starosjedioci i osobe sa invaliditetom.
„Turističke aktivnosti treba da poštuju jednakost muškaraca i žena; oni bi trebalo da promovišu ljudska prava i, posebno, individualna prava najugroženijih grupa, posebno dece, starih, osoba sa invaliditetom, etničkih manjina i autohtonih naroda. “
Okvirna Konvencija UNWTO-je o turističkoj etici Član 5, stav 2
Kada govorimo o dizajniranju održivosti u programima oporavka od turizma, moramo priznati da održivost ne može biti postignuta sve dok sve ranjive grupe ne budu u potpunosti uključene u novi dizajn.
Svjetska Turistička Organizacija (UNWTO) je razvila ove mjere u saradnji sa međunarodnim, nacionalnim i lokalnim partnerima kako bi pomogla Vladama i preduzećima da pronađu inkluzivan odgovor na COVID-19, osiguravajući da niko ne bude zaostavljen.
COVID-19 & ŽENE U TURIZMU
Kao sektor s većinskom ženskom radnom snagom u svijetu (54%) i većinom žena s niskokvalifikovanim ili neformalnim radom, žene će osjetiti ekonomski šok za turizam uzrokovan najbržim i najtežim COVID-19. Te žene moraju biti uključene u neposredne mjere ublažavanja. Gledajući unaprijed, oporavak sektora predstavlja zlatnu priliku da se turizam izgradi na ogromnim koracima napretka koji je uložio u osnaživanje žena smanjenjem prepreka za ulazak na tržište, podizanjem napora za oporavak žena, povećanjem zaštite i izvještavanjem o tome kakvi su efekti pandemije koji na turizam utiču različito.
TRENUTNA REAKCIJA
Pomoć neformalnim radnicima: U zapošljavanju žena u turizmu dominira neformalnost. Zbog nestabilnosti i nedostatka pravne zaštite svojstvene neformalnom zapošljavanju, žene su posebno izložene oštrom padu u turističkoj trgovini i primanjima. Stimulans i paketi pomoći moraju osigurati da osobe u neformalnom zaposlenju ispunjavaju uslove za pomoć i mjere podrške kako bi se izbjegao nepovoljan položaj predstavljanja ženske radne
Ravnopravnost polova na vrhu tabele upravljanja krizama: U radnoj snazi u turističkim sektorima i javnim vlastima karakteriše nedostatak žena na vodećim pozicijama. Da bi se osiguralo da su žene sastavni i jednaki dio oporavka, one moraju biti jednak dio oblikovanja odgovora ovog sektora. Zbog toga je uključivanje žena u procese donošenja odluka i vidljivost u prenošenju odgovora od ključne važnosti za osiguranje odziva u sektoru koji se odnosi na rod.
Pristup zdravstvenoj zaštiti: Mnoge žene u turizmu čine dio ranjivih grupa, kao što su migranti ili sezonske radnice, i imaju neugodne radne uslove koji im otežavaju pristup zdravstvenoj zaštiti. Vlade moraju osigurati ženama u turizmu pristup pristupačnoj, kvalitetnoj i pravičnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući seksualnu i reproduktivnu zdravstvenu zaštitu, posebno za najugroženije grupe.
Jednaki pristup informacijama: Rodni jaz između korisnika interneta iznosi 17% širom svijeta, pri čemu je mnogim ženama ograničen pristup zbog nepismenosti, finansijskih ili domaćih pitanja. Informacije i materijali o naporima COVID-19 i napori na reagovanje treba da se šire putem raznovrsnog spektra komunikacijskih kanala sa fokusom na formulisanje poruka namijenjenih majkama i mladima.
OPORAVAK
Zaštita od rodno zasnovanog nasilja: Seksualno uznemiravanje i drugi oblici rodno zasnovanog nasilja (RZN) preovladavju u turističkom sektoru. Povećana vidljivost RZN-a koja je nastala kao rezultat COVID-19 mora biti ispunjena pojačanom zakonskom zaštitom ne samo za slučajeve nasilja u porodici već i za druge oblike RZN-a koji će turizam učiniti sigurnijim prostorom za žene radnice dok se sektor oporavi.
Fleksibilni uslovi rada: Tri četvrtine neplaćene nege obavljaju žene. Kako COVID-19 povećava potrebu za neplaćenom negom s većim stopama bolesti i mnogim izdržavanim licima zavisnim od kuće, to takođe primorava preduzeća da ponude fleksibilnije radne uslove i povećaju radne kapacitete. Nastavak fleksibilnih radnih uslova u oporavku uklonio bi prepreke ženama koje se žele vratiti ili započeti posao u turizmu.
Jačanje preduzetništva i napredovanje u karijeri: ekonomski oporavak turizma pružit će jedinstvenu priliku da ima više žena na rukovodećim pozicijama. Vlade bi trebalo da smanje zakonske prepreke i povećaju pristup finansijama kako bi pojačale žensko preduzetništvo. U međuvremenu, u preduzećima bi sve više žena trebalo da osmišljava i sprovodi programe oporavka koji nude mogućnosti za napredovanje u karijeri kako se oporavak bude povećavao.
Podaci razvrstani po polu: Razumijevanje i analiza učešća žena u turizmu otežava nedostatak turističkih podataka koji su rastavljeni po polu, a takođe otežava sposobnost sektora da formulira odgovor koji uključuje rod. Države članice i turistička preduzeća trebalo bi da prikupljanju podataka po prioritetu daju prednost razdvajanju po polu i povećaju izvještavanje kako bi kreatorima politika, generalnim direktorima i preduzetnicima trebalo da daju potrebne alate kako bi se osiguralo da mjere oporavka jačaju osnaživanje žena.
Ako želite da podijelite kako žene u turizmu reaguju na COVID-19, pošaljite nam e-mail na ecsr@unwto.org. Ove informacije mogu pomoći sektoru i drugim ženama u turizmu da se suoče sa uticajem COVID-19. #PutujSjutra; #Rodna ravnopravnost
COVID & OSOBE SA INVALIDITETOM
Osobe sa invaliditetom i stariji ljudi su pod teškim uticajem COVID19. Često su isključeni iz komunikacije o aktuelnosti javnog zdravlja i putovanja, odlučivanju i informacijama o dostupnosti osnovnih usluga.
Njihovo zdravstveno stanje i socijalna izolacija mogu ih izložiti ozbiljnom riziku. Izbijanje pandemije, koje se podudara sa “mrtvom sezonom” u mnogim destinacijama, takođe je uhvatilo mnoge ljude sa zahtjevima za pristup putovanju ili se „spremaju za ukrcaj“.
Oporavak treba da uključi pristupačnost kao centralni stub u mjerama za unapređenje ponude destinacije i konkurentnosti, doprinoseći inkluzivnim okruženjima, uslugama i zapošljavanju.ž
TRENUTNA REAKCIJA
Repatrijacija bez odlaganja: Mjere pristupačnosti važne su tokom repatrijacije, tako da svi mogu imati koristi (pristupačan prevoz, rute, informacije, komunikacija). Ugrožavanje pristupa povlači za sobom bezbjedonosne rizike i neželjene povrede.
Ljubazni pristup: Pružena pomoć treba da poštuje posebne potrebe pristupa. Osobe sa invaliditetom često putuju u pratnji, što podrazumijeva širenje pomoći pratiocima ili „osnovnom osoblju“.
“Podrška istih” među organizacijama invalida I organizacijama za merketing destinacija: Destinacije treba da angažuju organizacije invalida da podrže trenutne akcije. Oni su posrednici u razumijevanju specifičnih potreba, postojećih barijera i načina da se premoste.
Pristupačna komunikacija i tehnologija: Nove tehnologije mogu da proizvode i usluge učine jednostavnijim za korisnike. Ako tehnologija i komunikacioni kanali budu prilagođeni osobama sa invaliditetom, tokom i posle COVID19, biće korisni za sve.
„Turizam za sve“ više nego ikad u 2020. godini: „Turizam za sve“ treba podsticati tokom cijele godine, posebno u predstojećoj visokoj sezoni 2020. godine. Osobe sa potrebama pristupa i stariji mogu doprinijeti oporavku od turizma.
OPORAVAK
Politike „Turizam za sve“: Osobe sa invaliditetom i starije osobe predstavljaju ogromnu tržišnu priliku, posebno u periodima van sezone i srednje sezone. Destinacije bi trebale iskoristiti taj potencijal i pristupačnost pretvoriti u stvarnost.
Poboljšana usluga za klijente: Turističkim profesionalcima obično nedostaje pohađanje osnovnih obuka za klijente sa invaliditetom. Kvalitetna usluga podrazumijeva da zaposleni naslućuju potrebe svojih klijenata, bez obzira na sposobnosti kupaca.
Jednake mogućnosti pri zapošljavanju: Politike zapošljavanja u turističkim kompanijama trebalo bi da se vode principima jednakih mogućnosti. Pravilno prilagođavanje na poslu i usklađivanje vještina, omogućavaju svima pristup tržištu rada u ovom sektoru.
Upotreba inovativne tehnologije: Tehnologije bi trebale biti poluga u olakšavanju putovanja i više inkluzivnija za sve. Alternativni formati. tj. Znakovni jezik, lako čitanje, titlove, audio opise i Brajeva azbuka, trebalo bi da ugrade programeri.
Primjena međunarodnih standarda: Turistima su potrebni isti uslovi pristupačnosti, gdje god da putuju. Primjena međunarodnih standarda može osigurati isti nivo pristupačnosti turističkih proizvoda i usluga širom svijeta.
Ako želite da podijelite kako turizam i osobe sa invaliditetom reaguju na COVID-19, pošaljite e-mail na ecsr@unwto.org.Ove informacije mogu pomoći turističkom sektoru i drugim autohtonim zajednicama da se suoče sa uticajima COVID- 19. #PutujSjutra; #TurizamZaSve
COVID-19 & AUTOHTONE ZAJEDNICE
Kulturni izrazi starosjedilačkih naroda su među najsvojstvenijim karakteristikama turističkih destinacija, što ih čini ključnim “igračima” u sektoru turizma. Uprkos svojoj globalnoj važnosti, starosjedilački narodi su u istoriji bili među najmarginalizovanijim populacijskim grupama. Pošto pandemija snažno utiče na turističku industriju, one ugrožene starosjedilačke/domorodačke zajednice biće pogođene najprije i najteže.
Proces oporavka daje sektoru priliku da nauči i održi obaveze međunarodne zajednice, posebno poziv na besplatan, prethodni i informisani pristanak starosjedilaca/domorodaca u svim odlukama koje utiču na njihov život i sredstva za život. U ovoj rekonstrukciji, inkluzivni sistemi upravljanja postaće nova norma u turizmu.
TRENUTNA REAKCIJA
Poštujte sopstvene turističke mjere zajednice: Uoči trenutne krize, odluke starosjedilačkih zajednica o samoizolaciji ili izloženosti turizmu moraju se poštovati u skladu sa pogledima zajednica i odnosima s prirodom.
Koristite uspostavljene kanale komunikacije: Pristup relevantnim informacijama može biti ugrožen jezičkim i fizičkim preprekama ili oskudnim spoljnim kontaktima. Dosadašnji rad sa zajednicama omogućava nekim turističkim operaterima da olakšaju protok informacija između žarišta zajednice i subjekata za upravljanje kriznim situacijama
Koristite turističku infrastrukturu za humanitarnu pomoć: Turistička infrastruktura i oprema mogu omogućiti zajednicama da imaju koristi od inicijativa za ublažavanje. Solidarnost može stvoriti veze i bolje razumijevanje između turističkih operatera i autohtonih zajednica.
U odgovor uključite kulturne posrednike: Kulturne razlike i percepcije mogu ugroziti efikasnost mera oporavka. Kulturni posrednici, poput nevladinih organizacija, omogućavaju međusobne dogovore i efikasne akcije reagovanja.
OPORAVAK
Inkluzivni planovi za oporavak turizma: Aktivni angažman domorodačkih zajednica u definisanju njihove interakcije s turizmom smanjuje negativne uticaje na njihovo blagostanje. Bliski odnos autohtonog stanovništva i prirodnog svijeta, kao i prenos njihovih kultura, moraju biti integrisani u bilo koji plan oporavka turizma.
Diverzifikujte ekonomske, socijalne i kulturne odmazde: Turizam često predstavlja jedini izvor prihoda autohtonih naroda i njihovih zajednica. Razvoj dodatnih usluga i proizvoda, posebno u vezi sa poljoprivredom i tradicionalnim korišćenjem zemljišta, podržava njihovu ekonomsku diverzifikaciju. Povraćaj u zajednice treba da uključuje i društvene i kulturne koristi.
Koristite partnerstva za davanje prioriteta autohtonom turizmu: Autohtoni turistički subjekti trebalo bi da govore jedinim glasom za bolju mobilizaciju podrške. Privatna i javna partnerstva, posebno ona koja uključuju kompanije specijalizovane za odgovorni turizam sa starosjedilačkim zajednicama, mogu dati prednost autohtonom stanovništvu u procesu oporavka.
Izgradnja kapaciteta: Kriza COVID-19 podigla je potrebu za izgradnjom otpornijih zajednica. Povećani ljudski kapaciteti ojačali bi higijenske standarde, upravljanje krizama, komunikacione i turističke vještine. Obuka treba da omogući pristup mrežnim tržištima, novim kanalima potrošnje i ubrza njihov ekonomski oporavak.
Svjetska Turistička Organizacija je razvila ove mjere u saradnji sa međunarodnim, nacionalnim i lokalnim partnerima i ima za cilj da pomogne Vladama i preduzećima da pronađu inkluzivan odgovor na COVID-19, osiguravajući da niko ne bude izostavljen.
Izvor: www.unwto.org
