Cijene nafte u julu pale drugi mjesec zaredom

Piše: Objavljeno: 01/08/2022

Foto: Ilustracija, pexels

Cijene nafte na svjetskim tržištima pršle sedmice su porasle, ali su u cijelom julu pale drugi mjesec zaredom, jer bi usporavanje rasta svjetske ekonomije moglo dovesti do slabljenja potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 0,7 odsto na 103,97 dolara, dok je na američkom barel poskupio 4,1 odsto na 98,62 dolara.

Uprkos tome, u julu je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko četiri odsto, a na američkom gotovo sedam odsto, prenosi seebiz.

Podršku cijenama, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pružili su podaci da su zalihe sirove nafte u toj zemlji pale za 4,5 miliona barela, dok je potražnja za benzinom u SAD-u porasla 8,5 odsto.

Cijene je podržalo i slabljenje dolara, jer ne taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.

S druge strane, negativno je na cijene nafte uticao izvještaj firme Baker Hughes o rastu aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u 23. mjesec zaredom. U julu je, naime, broj tih postrojenja porastao za njih 11.

Negativno na cijene utječe i slabljenje najvećih svjetskih privreda.

Prošle sedmice je objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 odsto na anualizovanom nivou, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.

Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji, jer nijesu pali svi ekonomski segmenti, a tržište rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnom nivou, što, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.

Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta ekonomije, potražnja za energentima mogla bi pasti.

Usporen je i rast kineske ekonomije, najvećeg uvoznika nafte u svijetu.

Osim toga, američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) ponovno je prošle sedmice zbog visoke inflacije agresivno povećala ključne kamatne stope za 0,75 procentnih poena, drugi mjesec zaredom, što će dodatno usporiti rast najveće svjetske ekonomije.

I dok su zbog potencijalnog slabljenja potražnje cijene nafte pod pritiskom, podršku im pruža slabost ponude.

Zbog toga će ove sedmice u fokusu trgovaca biti sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih partnera na čelu s Rusijom.

Očekuje se da će se raspravljati o mogućem blagom povećanju proizvodnje, no hoće li do toga doći, teško je reći, jer neke članice te organizacije ionako zbog zastarjelih kapaciteta i drugih razloga ne uspijevaju ispuniti postojeće kvote.

Nakon snažnog skoka početkom godine zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija protiv Rusije, u posljednja dva mjeseca cijene nafte su pale.

Stoga sada u anketi Reutersa analitičari očekuju da će prosječna cijena barela u ovoj godini na londonskom tržištu iznositi 105,75 dolara, a na američkom 101,28 dolara.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene nafte su, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 40 odsto.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content