Cijene nafte porasle prošle sedmice

Piše: Objavljeno: 29/08/2022
featured image

Foto: Ilustracija, pexels

Na svjetskim tržištima su cijene nafte prošle sedmice porasle, iako usporavanje rasta ekonomije najavljuje slabljenje potražnje za energentima.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 4,4 odsto, na 100,99 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,5 odsto, na 93,06 dolara, prenosi SEEbiz.eu.

Podršku cijenama pružile su poruke iz Saudijske Arabije da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti snabdjevanje kako bi uravnotežili tržište i neutralizovali povratak na tržište iranske nafte u slučaju dogovora o nuklearnom programu.

I neki drugi proizvođači iz Organizacije država izvoznica nafte (OPEC), među kojima i Ujedinjeni Arapski Emirati, podržavaju razmišljanje Rijada o naftnim tržištima.

“Nameće se utisak da Saudijska Arabija nije spremna tolerisati pad cijena nafte ispod 90 USD. Špekulanti bi to mogli protumačiti kao poziv da se klade na dalji rast cijena i da ne moraju strahovati od ponovnog većeg pada cijena”, pišu analitičari Commerzbanka u osvrtu na situaciju na tržištima.

Podršku cijenama pružio je i pad zaliha sirove nafte i derivata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u prošloj sedmici.

S druge strane, pritisak cijenama predstavljaju pregovori o iranskom nuklearnom programu. Dogovor bi otvorio vrata povratku na tržište sankcionirane iranske nafte, što bi značilo povećanje ponude u uslovima u kojima slabi potražnja.

Naime, zbog izuzetno visoke inflacije, centralne banke zapadnih zemalja već mjesecima podižu kamatne stope, što će usporiti rast privreda, a time i potražnje za energentima.

Kako bi suzbila najvišu inflaciju u više od 40 godina, američka centralna banka povećala je od marta kamate 2,25 postotnih bodova, a sasvim je jasno da će ih povećati i u septembru. Pitanje je samo za koliko, 0,5 ili 0,75 postotnih bodova.

U petak je predsjednik američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed), Jerome Powell na konferenciji centralnih bankara u Jackson Holeu poručio da je neko vrijeme ekonomiji potrebna oštra monetarna politika kako bi se inflacija stavila pod kontrolu.

A to, kazao je, znači sporiji rast ekonomije, slabije tržište rada i “nešto boli” za građane i kompanije.

I Evropska centralna banka poručila je da će uskoro dodatno agresivno povećati kamatne stope, uprkos mogućoj recesiji, jer se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim nivoima.

Uz to, negativno na cijene utiče snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 odsto, na oko 108,78 bodova, blizu najvišeg nivoa u 20 godina od 109,29 bodova.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, najviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 25 odsto.

Creative
Kolumne
Ostalo
Posao
Vijesti
Skip to content