Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su porasle više od šest odsto, jer se situacija na Bliskom istoku ne smiruje, pa mogućnost narušavanje snabdijevanja podržava cijene tog energenta.
Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je porasla 6,35 odsto na 82,19 dolara, dok je na američkom barel poskupio 6,3 odsto na 76,84 dolara. Tako su cijene nadoknadile veliki dio gubitaka od prethodne sedmice, kada su potonule više od sedam odsto, prenosi SEEbiz.
Rast cijena posljedica je pogoršanja šansi za okončanje sukoba u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio predlog palestinskog Hamasa o prekidu vatre. U petak su izraelske snage nastavile sa vazdušnim napadima na Gazu.
“Izjava da nijedan dio Pojasa Gaze neće biti imun na izraelsku ofanzivu navela je sudionike naftnih tržišta na zaključak da ne postoji čak ni tračak želje za mirom, pa premija za ratni sukob nije dovoljno visoka”, kazao je John Evans, analitičar iz PVM-a.
Ukrajina je u petak dronovima napala dvije rafinerije na jugu Rusije. Uprkos ukrajinskim napadima i tehničkim problemima, Rusija u februaru izvozi više nafte nego što je planirano sporazumom vodećih proizvođača.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom najavili su, naime, smanjenje proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine kako bi poduprli cijene.
Podršku cijenama pružila je i nada trgovaca u ubrzanje rasta kineske ekonomije, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, nakon novih podsticajnih monetarnih i drugih mjera. Ipak, teško je za očekivati brži oporavak kineske privrede, dok se ne riješi kriza na tamošnjem tržištu nekretnina.
Značajniji rast cijena nafte sprječava i usporavanje rasta američke i ekonomije eurozone, s obzirom da će tamošnje centralne banke zbog povišene inflacije vjerovatno zadržati povišene kamatne stope duže nego što se na tržištima očekivalo.
