Cijene nafte ojačale su u petak na međunarodnim tržištima, ali su, nakon sedam sedmica rasta, pale na sedmičnom nivou.
Cijena barela je na londonskom tržištu ojačala u odnosu na prethodno zatvaranje 20 centi, na 84,32 dolara. Na američkom tržištu se barelom trgovalo po 42 centa višoj cijeni, od 80,81 dolara, piše seebiz.
Cijena je u Londonu u sedam sedmica, zaključno s 11. avgustom, porasla oko 18 odsto, a na američkom tržištu više od 20 odsto, na najviše nivoe u posljednjih nekoliko mjeseci.
Međutim, u ovoj sedmici su pale više od tri odsto.
Fokus se okrenuo konsolidaciji nakon što je opšta sklonosti riziku dobila udarac zbog jačanja makroekonomskih prepreka – od rasta Kine do zabrinutosti zbog rastućih kamatnih stopa, napisao je u svojoj bilješci u petak Ole Hansen iz Saxo Banka.
Smatra se da će Kina, najveća svjetska uvoznica nafte, igrati glavnu ulogu u povećanju potražnje za naftom u ostatku godine.
No, oporavak zemlje nakon pandemije je spor, oslabljen ‘mlakom’ domaćom potrošnjom, posrnulim proizvodnim aktivnostima i imovinskim sektorom, što izaziva zabrinutost da Peking neće ispuniti svoj ciljani rast od pet odsto na godišnjem nivou bez značajnih podsticajnih mjera.
Podaci su pokazali da su zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) prošle sedmice pale gotovo šest miliona barela, zbog snažnog izvoza i prerade. Sedmične ponude naftnih proizvoda, zamjena za potražnju, porasle su na najviši nivo od decembra.
Kina je takođe bilježila rijetko smanjenje zaliha sirove nafte u julu, kada su se prvi put u 33 mjeseca skladišta praznila.
Još jedan faktor koji pritiska cijene je zabrinutost da američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) još nije završila s povećanjem kamatnih stopa, kako bi se uhvatila u koštac s inflacijom. Viši troškovi zaduživanja mogu spriječiti ekonomski rast i zauzvrat smanjiti ukupnu potražnju za naftom.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u četvrtak barel košarice nafte njenih članica pojeftinio 79 centi, na 86,17 dolara.
