Cijene nafte pale su na međunarodnim tržištima nakon dvije sedmice rasta, jer centralne banke vjerovatno neće tako skoro smanjiti kamate, pa se ne očekuje ubrzanje rasta ekonomije i potražnje za “crnim zlatom”.
Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice pala 2,2 odsto na 81,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,4 odsto na 76,49 dolara.
U većem dijelu sedmice, cijene nafte nijesu značajnije oscilirale, jer su im podršku pružale geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, prenosi seebiz.
No, u petak su oštro pale, jer su trgovce zabrinule poruke iz američke centralne banke o kamatnim stopama.
Guverner Federalnih rezervi (Fed), Christopher Waller, kazao je da bi banka trebalo da pričeka sa smanjenjem kamata još barem nekoliko mjeseci, kako bi bila sigurna da se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) spušta prema Fed-ovoj zacrtanoj vrijednosti od dva odsto.
Fed drži ključne kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,5 odsto od prošlogodišnjeg jula, a zapisnik sa januarske sjednice pokazuje da većina zvaničnika zazire od naglog ublažavanja monetarne politike.
To znači da se očekuje dalje usporavanje rasta najveće svjetske privrede, kao i potrošnje, što znači da ne bi trebalo da poraste ni potražnja za naftom.
Tim više što ni Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno neće žuriti sa smanjenjem kamata, pa se ne očekuje ni rast potražnje u Evropi.
Osim toga, kineska ekonomija, najveći svjetski uvoznik nafte, ne oporavlja se tako brzo kako su se trgovci nadali.
Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je oko šest odsto, a na američkom oko sedam odsto.
