Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima na 99 dolara budući da trgovci strahuju za potražnju u očekivanju vijesti o podizanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podne bila niža 31 cent nego na zatvaranju u četvrtak i iznosila je 99,03 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni, od 92,07 dolara, prenosi seebiz.eu.
Tržišta je zaokupila vijest da bi Evropska centralna banka (ECB) u septembru mogla podići kamatne stope gotovo tri četvrtine postotna boda, uprkos mogućoj recesiji, budući da se izgledi za inflaciju pogoršavaju, reklo je za Reuters pet upućenih izvora.
Trgovci očekuju i nove signale čelnika američke centralne banke, Jeromea Powella o podizanju kamatnih stopa u govoru na neformalnom skupu finansijskih zvaničnika i bankara u Jackson Holeu.
Podizanje kamatanih stopa znači više troškove zaduživanja koji obično koče ekonomsku aktivnost, a time i potražnju za naftom.
U najvećoj norveškoj banci DNB smatraju pak da je zabrinutost za potražnju pretjerana, uprkos pogoršanim izgledima za ekonomiju.
Značajniji pad cijena zakočila je Saudijska Arabija, koja je početkom sedmice signalizovala da bi vodeći proizvođači mogli smanjiti snabdjevanje kako bi uravnotežili tržište i neutralizovali povratak na tržište iranske nafte u slučaju dogovora o iranskom nuklearnom programu.
I Ujedinjeni Arapski Emirati pridružili su se u petak grupi zemalja koje podržavaju razmišljanje Rijada o naftnim tržištima, rekao je za Reuters upućeni izvor.
“I dalje se nameće dojam da Saudijska Arabija nije spremna tolerisati pad cijena ispod 90 dolara. Špekulanti bi to mogli protumačiti kao poziv da se klade na dalji rast cijena i da ne moraju strahovati od ponovnog izrazitijeg pada cijena”, ističe Commerzbank u bilješci.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je barel referentne korpe njenih članica u četvrtak koštao 104,63 dolara, što znači da je poskupio 58 centi.
