Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su blago pale, nakon 15 dana rasta, jer se napredak zapadnih ekonomija usporava, što slabi potražnju za „crnim zlatom“.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 1,1 odsto na 76,13 dolara, dok je na američkom barel pojeftinio 1,3 odsto na 71,74 dolara, piše seebiz.
Cijene nafte prošle sedmice su se kretale u uskom rasponu, jer nema previše razloga za njihov rast, ni značajniji pad.
Trgovce je na kraju sedmice ohrabrilo „zeleno svjetlo“ koje je američki Kongres dao zakonu kojim je omogućeno povećanje državnog zaduživanja, odnosno daljnje uredno servisiranje saveznih finansijskih obaveza.
Cijene su podržali i signali iz američke centralne banke da bi u junu kamate mogle ostati nepromijenjene dok se ne vidi kako će se kretati inflacija i ekonomija idućih mjeseci.
Zbog toga je dolar oslabio, što je ojačalo kupovnu moć onih koji naftu kupuju u drugim valutama.
Ipak, cijene su i dalje pod pritiskom jer se ne zna koliko će se usporiti rast zapadnih ekonomija i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom na to da će zbog visoke inflacije centralne banke zapadnih zemalja vjerovatno nastaviti s povećanjem kamata.
Prošlosedmično trgovanje obilježile su i špekulacije o tome šta će se odlučiti na sastanku Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika.
