Globalni finansijski sistem nalazi u fazi dubokih promjena, i uvođenje digitalnog eura je strateški
odgovor Evrope na rastuće izazove digitalne ekonomije i geopolitičke fragmentacije, poručila je
Guvernerka Centralna banke Crne Gore, Irena Radović u okviru na panelu “Budućnost novca u
digitalnoj Evropi: Perspektive guvernera centralnih banaka” u okviru Adria Future Samita koji se
naredna tri dana održava u Tivtu.
„Danas, činjenica da otvaramo samit u eri pojačane geopolitičke neizvjesnosti i geoekonomske
fragmentacije, u vremenu kada se multilateralni okviri dovode u pitanje i nisu efikasni kao
ranije, znači da postoje neposredne posljedice i da se svi aktuelni globalni procesi reflektuju i na
svijet novca“, istakla je Radović.
Ona je naglasila da, uprkos jasno definisanoj strategiji Evropska centralna banka i Evropske
komisije, tempo implementacije digitalnog eura zaostaje za dinamikom globalnih promjena.
„Moramo biti svjesni da, uprkos tome što Evropska centralna banka i Evropska komisija imaju
ispravno strateško rješenje, brzina njegovog sprovođenja nije optimalna“, kazala je Radović.
Govoreći o globalnim trendovima, ukazala je na snažan rast kriptovaluta, tokenizovanih
depozita i stabilnih kriptovaluta, ali i na različite pristupe koje imaju Sjedinjene Američke Države
i Evropa.
„Ako uporedimo poziciju preko Atlantika sa evropskom, vidjećemo dvije potpuno različite
priče“, navela je Radović, dodajući da SAD favorizuju privatna rješenja i stabilne kriptovalute,
dok Evropa paralelno razvija regulisani okvir i sopstvenu digitalnu valutu centralne banke.
Posebno je upozorila na ubrzani pad upotrebe gotovine u Evropi i rast digitalnih plaćanja.
„Ako pogledamo upotrebu gotovine, situacija je alarmantna. Sa 86% u 2016. godini, danas je
upotreba gotovine u EU pala na 39% u vrijednosnom smislu“, istakla je Radović.
U takvim okolnostima, digitalni euro, kako je naglasila, predstavlja ključni instrument očuvanja
monetarnog suvereniteta i strateške autonomije Evrope.
„Zbog toga Evropska centralna banka ne djeluje samo radi povećanja efikasnosti i odgovora na
izazove digitalne ekonomije, već i radi očuvanja evropske otpornosti, monetarnog suvereniteta i
strateške autonomije“, kazala je Radović.
Govoreći o Crnoj Gori, guvernerka je podsjetila na specifičan monetarni status zemlje koja euro
koristi već više od dvije decenije.
„Podsjećam da Crna Gora, zbog istorijskih okolnosti raspada bivše Jugoslavije, koristi euro već
26 godina, iako nije dio eurozone i nema pravo odlučivanja u Eurosistem“, navela je ona.
Istakla je da Crna Gora aktivno radi na integraciji u evropski finansijski sistem, uključujući i
pripreme za digitalni euro.
„Sa praktične strane, Crna Gora je vrlo ambiciozna. Kroz Plan rasta za Zapadni Balkan koristi
mogućnost integracije u jedinstveno evropsko tržište prije punopravnog članstva“, kazala je
Radović.
Dodala je da je zemlja već ostvarila značajan napredak u oblasti platnih sistema.
„Već 2024. godine započet je proces pristupanja jedinstvenom platnom prostoru, a od oktobra
prošle godine Crna Gora je potpuno integrisana i interoperabilna sa 41 državom“, istakla je ona.
Prema njenim riječima, dodatni korak biće integracija instant plaćanja kroz TIPS sistem.
„U julu će biti integrisan i sistem instant plaćanja kroz TIPS okvir Evropske centralne banke, čime
će se dodatno modernizovati platni sistem“, kazala je Radović.
Govoreći o perspektivi članstva u Evropskoj uniji, naglasila je da Crna Gora ima ambiciozan plan
da završi pregovore u kratkom roku.
„Danas, aktuelna administracija premijera Spajića ima ambiciju da zatvori pregovore do kraja
ove godine i omogući potpisivanje Ugovora o pristupanju što je prije moguće, potencijalno već
u prvom kvartalu naredne godine, kako bi Crna Gora mogla postati punopravna članica EU do
2028“, poručila je Radović.
Zaključila je da će pozicija Crne Gore u odnosu na digitalni euro zavisiti od statusa u trenutku
njegove implementacije, ali da institucije već aktivno rade na pripremama kako bi građani i
privreda bili spremni za njegovu upotrebu.
Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije poručio je da digitalni euro neće biti konkurencija
bankama, već isključivo sredstvo plaćanja – uz strogo definisane limite i bez kamate.
Uvođenje digitalnog eura neće ugroziti stabilnost bankarskog sistema, niti dovesti do značajnog
odliva depozita, ocijenio je potpredsjednik Banka Slovenije Primož Dolenc, naglašavajući da će
nova forma novca biti pažljivo dizajnirana kako bi očuvala ravnotežu između inovacija i
finansijske sigurnosti.
Dolenc je istakao da će banke i nadzirani pružaoci platnih usluga (PSP) imati ključnu ulogu u
funkcionisanju digitalnog eura, te da njihov paralelni rad predstavlja osnov stabilnog sistema.
„Ne možemo imati jednu instituciju bez druge. Banke i nadzirani PSP-ovi moraju djelovati
zajedno, jer su usmjereni prema krajnjim korisnicima – građanima“, kazao je Dolenc.
Jedan od ključnih mehanizama zaštite biće limit iznosa digitalnog eura koji pojedinac može
držati. Iako konačna odluka još nije donijeta, analiza Evropska centralna banka razmatrala je
raspon između 500 i 3.000 eura.
Prema riječima Dolenca, u najizglednijem scenariju, efekti po bankarski sektor biće ograničeni.
„U ‘business as usual’ scenariju, odliv depozita bi bio umjeren i vjerovatno nadoknađen
strukturnim pomakom od fizičkog novca“, rekao je on.
Trend smanjenja upotrebe gotovine već je vidljiv u pojedinim državama, poput Estonije i
Slovenije, što dodatno ublažava potencijalne rizike.
Dolenc je naglasio da digitalni euro neće nositi kamatu, čime se jasno pozicionira kao sredstvo
plaćanja, a ne kao oblik štednje ili investicije.
„Kao i gotovina, digitalni euro neće nositi kamatu. To je namjerna odluka – riječ je o sredstvu
plaćanja, a ne investicionoj prilici“, istakao je.
Pored limita, ova karakteristika predstavlja dodatni mehanizam zaštite finansijskog sistema.
Čak i u konzervativnijim scenarijima, banke bi zadržale stabilnost, posebno u pogledu
likvidnosti.
„I u izrazito konzervativnim scenarijima, banke ostaju otporne u smislu likvidnosti, a digitalni
euro ne bi ugrozio finansijsku stabilnost“, rekao je Dolenc.
Dolenc upozorava da digitalni euro nije samo tehnološko pitanje, već i strateško. Ukoliko Evropa
ne razvije sopstveno rješenje, prostor bi mogli preuzeti drugi akteri.
„U suštini, biramo između očuvanja javnog novca i javnog interesa ili prepuštanja tog prostora
akterima van sistema“, kazao je.
Dodaje da bi, bez adekvatne reakcije, dominantnu ulogu mogli preuzeti dolar ili neregulisani
stabilni koini.
Iako je tehnička analiza objavljena 2025. godine bila važan korak, Dolenc naglašava da proces
nije završen i da će institucije nastaviti sa detaljnim procjenama.
„Nastavićemo da analiziramo sve moguće efekte i bićemo potpuno transparentni u vezi s tim“,
poručio je.
U Evropska centralna banka uvjereni su da bi pažljivo dizajniran digitalni euro mogao donijeti
značajne koristi građanima, bez ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema – što ostaje ključni
cilj u narednoj fazi razvoja ovog projekta.
Digitalni euro predstavlja istovremeno tehnološki iskorak i strateški projekat za eurozonu,
ocijenio je Madis Müller, guverner Banke Estonije i član Upravnog savjeta ECB-a.
On je istakao da razvoj digitalnog eura dolazi kao prirodan nastavak evolucije novca u Evropi, u
trenutku kada se gotovina sve manje koristi u svakodnevnim transakcijama. Kao primjer naveo
je Estoniju, gdje se oko 70 odsto kupovina već obavlja elektronski, što dodatno naglašava
potrebu da centralne banke zadrže direktnu ulogu u obezbjeđivanju sredstava plaćanja
građanima.
„Vidimo da ljudi sve manje koriste gotovinu za svakodnevne kupovine i zato moramo biti u
mogućnosti da ponudimo digitalnu gotovinu, odnosno valutu centralne banke u digitalnom
formatu, ali i da obezbijedimo jedinstveno evropsko rješenje za plaćanja koje je sigurno,
pouzdano i dostupno u svim državama članicama“, poručio je Müller.
Prema njegovim riječima, digitalni euro ima i snažnu stratešku dimenziju, s obzirom na to da se
većina zemalja eurozone trenutno oslanja na američke kartične sisteme i pružaoce usluga.
Uvođenje zajedničkog evropskog rješenja doprinijelo bi većoj monetarnoj nezavisnosti i jačanju
finansijskog suvereniteta.
Poseban fokus, kako je naglasio, mora biti na otpornosti sistema. Gotovina danas predstavlja
pouzdano sredstvo plaćanja u kriznim situacijama, poput nestanka struje ili tehničkih problema
sa kartičnim sistemima, a isti nivo pouzdanosti mora biti obezbijeđen i u digitalnom okruženju.
U tom kontekstu, digitalni euro bi trebalo da omogući i offline plaćanja, kako bi transakcije bile
moguće i u uslovima prekida konekcije. Müller je podsjetio na nedavne primjere velikih
nestanaka struje u Španiji, kao i incidente u baltičkom regionu sa oštećenjem podmorskih
kablova, koji su dodatno ukazali na značaj otpornosti platnih sistema.
Takvi događaji, kako je zaključio, potvrđuju da razvoj digitalnog eura nije samo pitanje inovacije,
već i spremnosti finansijskog sistema da funkcioniše u vanrednim okolnostima.
Izvor: Media biro
